BONA OFFICIA dr. KARDUM - GASTROENTROLOG ZAGREB

Povremeno se može dogoditi da nemamo uobičajen apetit ili da se nakon manjeg obroka osjećamo potpuno siti. Međutim, ako se osjećaj sitosti redovito javlja već nakon nekoliko zalogaja, traje tjednima ili je praćen drugim probavnim tegobama, dobro je provjeriti postoji li razlog zbog kojeg želudac i probavni sustav ne funkcioniraju kao inače.

Rana sitost označava osjećaj da više ne možemo nastaviti jesti iako smo pojeli znatno manje nego inače. Može biti dio dispepsije, gastritisa i drugih stanja gornjeg probavnog sustava, ali se javlja i kod poremećaja pražnjenja želuca.

Kada povremena sitost nije razlog za zabrinutost?

Apetit prirodno varira.

Na njega mogu utjecati prethodni obroci, stres, promjene svakodnevne rutine, akutna bolest ili privremene probavne smetnje.

Ako se nakon nekoliko dana apetit vrati i nema drugih simptoma, takva promjena najčešće nije razlog za zabrinutost.

Više pažnje treba obratiti kada rana sitost postane nov, učestao ili dugotrajan simptom.

Kako izgleda rana sitost?

Osoba može započeti obrok s normalnim apetitom, ali već nakon nekoliko zalogaja dobiti osjećaj kao da je pojela cijeli obrok.

Mogu se pojaviti i:

• neugodan osjećaj punoće
• nadutost
• mučnina
• podrigivanje
• nelagoda ili bol u gornjem dijelu trbuha
• slabiji apetit

Upravo osjećaj prerane sitosti i neugodne punoće nakon male količine hrane spada među tipične simptome dispepsije.

Funkcionalna dispepsija jedan je od mogućih uzroka

Kod dugotrajnih tegoba liječnik može razmatrati funkcionalnu dispepsiju.

Riječ je o poremećaju kod kojeg osoba ima simptome poput nelagode u gornjem dijelu trbuha, nadutosti, mučnine ili rane sitosti, a klasičnim pretragama ne mora se pronaći strukturna bolest koja bi ih u potpunosti objasnila.

Kod funkcionalne dispepsije ulogu mogu imati način na koji se želudac opušta i prilagođava hrani te interakcija probavnog i živčanog sustava.

Gastritis također može izazvati osjećaj sitosti

Upala ili nadraženost želučane sluznice kod nekih osoba može uzrokovati:

• nelagodu ili bol u gornjem dijelu trbuha
• mučninu
• preranu sitost
• osjećaj punoće nakon obroka
• gubitak apetita

Takve tegobe ne moraju uvijek biti izrazito bolne, zbog čega osoba ponekad dulje vrijeme primjećuje samo smanjen apetit ili činjenicu da više ne može pojesti uobičajenu količinu hrane.

Kada želudac sporije prazni sadržaj?

Jedan od mogućih uzroka rane sitosti je i gastropareza, odnosno poremećaj kod kojeg se pražnjenje želuca usporava bez mehaničke zapreke.

Među simptomima mogu biti rana sitost, dugotrajan osjećaj punoće nakon jela, mučnina, povraćanje, nadutost i bol u gornjem dijelu trbuha.

Najpoznatiji povezani čimbenik je dijabetes, ali usporeno pražnjenje želuca može biti povezano i s drugim bolestima, prethodnim operacijama te određenim lijekovima.

I lijekovi mogu utjecati na probavu

Kada se pojavi nova probavna tegoba, liječniku je važno navesti sve lijekove i dodatke prehrani koje uzimate.

Neki lijekovi mogu usporavati pražnjenje želuca ili izazvati simptome slične gastroparezi. Među njima su pojedini opioidni lijekovi protiv bolova, određeni antidepresivi, a simptome dispepsije mogu izazvati i neki drugi lijekovi, uključujući određene GLP-1 lijekove koji se koriste kod dijabetesa i pretilosti.

Terapiju ipak ne treba samostalno prekidati – eventualnu povezanost simptoma i lijeka potrebno je procijeniti s liječnikom.

Obratite pažnju na gubitak tjelesne težine

Ako osoba redovito jede manje zbog osjećaja sitosti, može postupno početi gubiti na težini.

Nenamjerno mršavljenje u kombinaciji s ranom sitošću posebno je važno spomenuti liječniku. Isto vrijedi za izražen gubitak apetita, učestalo povraćanje ili simptome koji se postupno pogoršavaju.

Dugotrajno smanjen unos hrane može dovesti i do nedovoljnog unosa energije i hranjivih tvari.

Kada je potreban brži pregled?

Rana sitost sama po sebi ne mora značiti ozbiljnu bolest, ali određeni dodatni simptomi zahtijevaju veću pažnju.

Javite se liječniku ako se uz nju pojavljuju:

• nenamjeran gubitak tjelesne težine
• učestalo ili dugotrajno povraćanje
• jaka ili trajna bol u trbuhu
• poteškoće ili bol pri gutanju
• krv u povraćenom sadržaju
• crna, katranasta stolica
• dugotrajna nadutost
• žutilo kože ili očiju

Takvi simptomi mogu zahtijevati bržu dijagnostičku obradu.

Zašto nije dobro mjesecima samo smanjivati obroke?

Ako osoba počne jesti sve manje porcije zato što joj veći obrok izaziva neugodu, simptom se može privremeno lakše podnositi, ali uzrok i dalje ostaje nepoznat.

S vremenom takvo prilagođavanje može prikriti činjenicu da problem traje ili napreduje.

Ako rana sitost postane svakodnevna pojava, bolje je utvrditi razlog nego samo trajno mijenjati prehranu bez stručne procjene.

Koje informacije pripremiti za gastroenterologa?

Prije pregleda može biti korisno nekoliko dana pratiti simptome.

Zabilježite:

• koliko hrane možete pojesti prije osjećaja sitosti
• kada je simptom započeo
• događa li se pri svakom obroku
• postoji li mučnina ili povraćanje
• imate li bol ili nadutost
• jeste li izgubili na težini
• imate li žgaravicu
• koje lijekove redovito uzimate

Takve informacije mogu pomoći liječniku odabrati najprimjereniji dijagnostički postupak.

Kada se preporučuje gastroskopija?

Ako simptomi upućuju na problem u gornjem probavnom sustavu, gastroenterolog može preporučiti gastroskopiju odnosno EGD.

Tom se metodom izravno pregledavaju jednjak, želudac i dvanaesnik te se prema potrebi mogu uzeti uzorci tkiva. BONA OFFICIA dr. KARDUM u svojoj ordinaciji obavlja gastroskopiju kao dio gastroenterološke dijagnostike.

Ovisno o simptomima i kliničkom nalazu, liječnik može preporučiti i druge pretrage.

Ultrazvuk abdomena može nadopuniti obradu

Ultrazvuk abdomena omogućuje prikaz jetre, žučnjaka, žučnih vodova, gušterače, slezene, bubrega i drugih struktura u trbuhu.

Ne prikazuje unutrašnjost želuca kao gastroskopija, ali može biti važan dio šire obrade bolova ili drugih nejasnih trbušnih simptoma.

Koja će pretraga biti potrebna ovisi o simptomima, liječničkom pregledu i mogućim pridruženim tegobama.

BONA OFFICIA dr. KARDUM – gastroenterološka procjena uz individualan pristup

Ako se nakon nekoliko zalogaja redovito osjećate potpuno sito ili primjećujete druge promjene u probavi, obratite se BONA OFFICIA dr. KARDUM.

Prof. dr. sc. Duško Kardum specijalist je interne medicine, gastroenterolog i hepatolog s više od 25 godina kliničkog iskustva. Ordinacija pruža gastroenterološke preglede te dijagnostičke pretrage poput gastroskopije, kolonoskopije i ultrazvuka abdomena, uz individualan pristup pacijentu.

Povremeno manji apetit može se dogoditi svakome, ali rana sitost koja se redovito ponavlja, traje dulje vrijeme ili je praćena gubitkom težine, mučninom, boli ili drugim simptomima zaslužuje gastroenterološku procjenu.