BONA OFFICIA dr. KARDUM - GASTROENTROLOG ZAGREB

Povremeno se može dogoditi da zalogaj progutamo prebrzo ili nedovoljno dobro sažvačemo hranu pa na trenutak osjetimo poteškoću pri gutanju. Međutim, ako se osjećaj ponavlja, hrana često „zapinje“, gutanje postaje bolno ili je potrebno sve više napora da bi hrana prošla, takve simptome ne bi trebalo zanemarivati.

Medicinski naziv za otežano gutanje je disfagija. Može se javiti u različitim životnim razdobljima i imati brojne uzroke, od refluksa i poremećaja funkcije jednjaka do suženja ili drugih bolesti probavnog sustava. Dugotrajna disfagija može dovesti i do neželjenog gubitka tjelesne težine, dehidracije ili drugih komplikacija.

Kako prepoznati da gutanje više nije normalno?

Poteškoće s gutanjem ne moraju uvijek izgledati isto.

Neki ljudi osjećaju da im je potrebno više napora da progutaju zalogaj, dok drugi imaju dojam da se hrana zaustavila u grlu ili iza prsne kosti.

Mogu se pojaviti i:

• osjećaj zapinjanja hrane
• bol ili nelagoda pri gutanju
• kašalj ili gušenje tijekom jela
• vraćanje hrane ili kiseline prema grlu
• učestala žgaravica
• promuklost
• potreba za čestim pročišćavanjem grla
• nenamjerni gubitak tjelesne težine

Ako se poteškoće ponavljaju, preporučuje se liječnički pregled.

Važno je gdje nastaje osjećaj poteškoće

Proces gutanja složen je i uključuje usta, ždrijelo, jednjak te brojne mišiće i živce.

Zbog toga liječnik često pokušava utvrditi javlja li se problem već pri samom započinjanju gutanja ili tek nakon što je hrana već krenula prema jednjaku.

Ako osoba teško započinje gutanje, kašlje ili se zagrcava tijekom jela, uzrok može biti povezan s područjem usta i ždrijela.

Ako gutanje započinje normalno, ali se nekoliko trenutaka poslije javlja osjećaj da je hrana zapela u prsima ili iza prsne kosti, problem može biti povezan s jednjakom.

Takve informacije mogu pomoći u odabiru odgovarajuće dijagnostike.

Je li teže gutati krutu hranu ili i tekućinu?

Jedno od važnih pitanja tijekom pregleda jest pojavljuje li se problem samo kod krute hrane ili i kod tekućine.

Ako osoba primjećuje da joj najprije smetaju veći i čvršći zalogaji, a kasnije eventualno i mekša hrana, liječnik može razmišljati o mogućem suženju jednjaka ili drugoj mehaničkoj prepreci.

Ako poteškoće postoje i kod hrane i kod tekućine, potrebno je razmotriti i funkcionalne poremećaje gutanja.

Samo prema ovom simptomu nije moguće postaviti dijagnozu, ali detaljan opis tegoba liječniku daje vrijedne informacije za daljnju obradu.

Refluks može biti jedan od mogućih uzroka

Gastroezofagealna refluksna bolest, odnosno GERB, najčešće se povezuje sa žgaravicom i vraćanjem želučanog sadržaja.

Međutim, među mogućim simptomima mogu se pojaviti i problemi s gutanjem ili bol pri gutanju. Dugotrajan refluks kod nekih osoba može dovesti do promjena u jednjaku koje zahtijevaju dodatnu gastroenterološku procjenu.

Zato poteškoće s gutanjem kod osobe koja već godinama ima izraženu žgaravicu ne treba automatski pripisati „kiselini“ bez pregleda.

Kada hrana često zapinje, uzrok treba istražiti

Osjećaj da se hrana povremeno zaustavlja iza prsne kosti može biti vrlo neugodan.

Uzroci mogu biti različiti i uključivati upalne promjene, suženja jednjaka, poremećaje njegove pokretljivosti ili druga stanja.

Upravo zato kod ponavljajućih tegoba nije preporučljivo samo prilagođavati prehranu i mjesecima izbjegavati određene namirnice bez utvrđivanja razloga.

Ponekad pacijenti nesvjesno počnu jesti samo mekšu hranu ili vrlo sitne zalogaje kako bi izbjegli problem. Takva prilagodba može prikriti činjenicu da se poteškoće postupno pogoršavaju.

Bolno gutanje također zahtijeva pažnju

Poteškoće pri gutanju i bol pri gutanju nisu potpuno isto.

Bol koja se javlja pri prolasku hrane ili tekućine može biti povezana s upalnim ili drugim promjenama u gornjem probavnom sustavu.

Ako je prisutna dulje vrijeme ili se pogoršava, preporučuje se liječnički pregled, osobito ako se istodobno pojavljuju i drugi simptomi poput povraćanja, gubitka težine ili probavnog krvarenja.

Kada je potrebna gastroskopija?

Kod sumnje na problem u jednjaku, želucu ili dvanaesniku gastroenterolog može preporučiti gastroskopiju odnosno ezofago-gastro-duodenoskopiju (EGD).

Tom se metodom izravno pregledavaju jednjak, želudac i dvanaesnik, a prema potrebi moguće je uzeti i uzorke tkiva za dodatnu analizu.

Gastroskopija liječniku može pomoći utvrditi postoji li:

• upala jednjaka
• suženje
• oštećenje povezano s refluksom
• druga vidljiva promjena u gornjem probavnom sustavu

Koja je pretraga potrebna ovisi o simptomima pojedinog pacijenta i procjeni gastroenterologa.

Što će vas liječnik vjerojatno pitati?

Prije pregleda korisno je razmisliti o nekoliko detalja.

Primjerice:

• koliko dugo tegobe traju
• jesu li prisutne svaki dan ili povremeno
• je li teže gutati krutu hranu, tekućinu ili oboje
• gdje osjećate da hrana zapinje
• imate li žgaravicu
• javlja li se kašalj ili gušenje tijekom jela
• vraća li se hrana prema ustima
• jeste li nenamjerno izgubili na težini

Takvi podaci pomažu liječniku usmjeriti dijagnostički postupak.

Neobjašnjiv gubitak težine važan je upozoravajući znak

Ako osoba zbog poteškoća s gutanjem počne manje jesti, može doći do gubitka tjelesne težine.

Međutim, nenamjerno mršavljenje u kombinaciji s disfagijom zahtijeva liječničku procjenu i ne bi ga trebalo pripisati samo smanjenom apetitu.

Posebnu pozornost treba obratiti ako se problem s gutanjem postupno pogoršava ili ako se uz njega pojavljuju povraćanje i vraćanje hrane.

Kada treba hitno reagirati?

Poteškoće s gutanjem ponekad mogu zahtijevati hitnu medicinsku pomoć.

Ako uopće ne možete progutati, osjećate da je hrana potpuno zapela u grlu ili prsima ili istodobno imate poteškoće s disanjem, potrebno je odmah potražiti hitnu pomoć.

Također je važno što prije kontaktirati liječnika ako se pri jelu redovito javljaju gušenje i kašalj ili ako se ponavljaju respiratorne infekcije, jer poremećaj gutanja može omogućiti ulazak hrane ili tekućine u dišne putove.

Nemojte se mjesecima prilagođavati simptomu

Rezanje hrane na sve manje komade, izbjegavanje mesa i kruha ili prelazak isključivo na mekanu prehranu može kratkoročno olakšati jelo, ali ne objašnjava zašto je problem nastao.

Ako su takve prilagodbe postale dio svakodnevice, vrijeme je za liječničku procjenu.

Disfagija nije zasebna dijagnoza, nego simptom čiji uzrok treba utvrditi.

BONA OFFICIA dr. KARDUM – gastroenterološka procjena i dijagnostika

Ako imate ponavljajuće poteškoće s gutanjem, osjećaj zapinjanja hrane ili druge tegobe povezane s gornjim probavnim sustavom, obratite se BONA OFFICIA dr. KARDUM.

Prof. dr. sc. Duško Kardum specijalist je interne medicine, gastroenterolog i hepatolog s više od 25 godina kliničkog iskustva. U ordinaciji se obavljaju gastroenterološki pregledi i dijagnostičke pretrage, uključujući gastroskopiju (EGD) kojom je moguće pregledati jednjak, želudac i dvanaesnik.

Povremeno otežano gutanje zbog prebrzog jedenja može se dogoditi svakome, ali ponavljajuće ili progresivne poteškoće s gutanjem zaslužuju stručnu procjenu.