Monokl - optički studio i poliklinika za oftalmologiju

U današnjem digitalnom svijetu gotovo je nemoguće izbjeći izloženost plavom svjetlu. Bilo da vrijeme provodimo u zatvorenom prostoru ispred ekrana ili na otvorenom, naše su oči svakodnevno izložene visokoenergetskom plavom svjetlu.

Prema istraživanju VSP-a (OnePoll), 40 % ispitanika smatra da im se vid pogoršao tijekom posljednje godine, dok više od polovice provodi više od pet sati dnevno ispred digitalnih ekrana. Unatoč tome, mnogi još uvijek nisu svjesni stvarnog utjecaja plavog svjetla na zdravlje vida.

Što je plavo svjetlo i zašto je problematično?
Glavni izvor plavog svjetla je sunce, no moderni način života donosi dodatnu izloženost putem pametnih telefona, tableta, računala, televizora i LED rasvjete. Upravo ta kombinacija prirodnog i umjetnog plavog svjetla može dovesti do digitalnog zamora oka kod djece i odraslih.
Naše oči evoluirale su za obradu prirodnog svjetla, dok umjetno plavo svjetlo predstavlja dodatno opterećenje za vidni sustav.

Digitalni zamor oka (Computer Vision Syndrome)
Digitalni zamor oka, poznat i kao Computer Vision Syndrome (CVS), posljedica je dugotrajnog korištenja digitalnih uređaja. Istraživanja pokazuju da više od 60 % odraslih ima simptome CVS-a, a prvi se simptomi mogu pojaviti već nakon dva sata gledanja u ekran.
Najčešći simptomi uključuju:

• umorne i suhe oči
• peckanje i svrbež
• zamućen vid
• glavobolje
  
  

Digitalna stvarnost kod djece i odraslih
Preporučeno dnevno vrijeme pred ekranima često je daleko od stvarnosti. Djeca u dobi od 8 do 10 godina provode oko 6 sati dnevno ispred ekrana, dok djeca od 11 do 14 godina dosežu i do 9 sati dnevno. Tinejdžeri, ali i mlade odrasle osobe, bilježe rekordne razine digitalne aktivnosti.
Generacija Z prosječno konzumira više od 7 sati video sadržaja dnevno, dok milenijalci i dalje provode više od 3 sata dnevno na digitalnim uređajima. Ovakve navike dodatno povećavaju rizik od digitalnog zamora oka i dugoročnih problema s vidom.

Kako prepoznati i ublažiti digitalni zamor oka?
Mnogi simptomi digitalnog zamora oka često se pogrešno pripisuju alergijama ili suhim očima. Upravo zato važno je educirati se o pravilnoj zaštiti vida.
Jedna od osnovnih preporuka je pravilo 20-20-20:

• svakih 20 minuta
• pogledati u daljinu od oko 6 metara (20 stopa)
• u trajanju od najmanje 20 sekundi
• Uz to, preporučuje se ograničavanje nepotrebnog vremena pred ekranima i korištenje odgovarajuće zaštite za oči.

Prednosti fotoosjetljivih naočalnih leća
Fotoosjetljive naočalne leće nude znatno više od standardne UV zaštite. One se automatski prilagođavaju promjenama svjetlosti – potamne na suncu i vraćaju se u stanje prozirnosti u zatvorenom prostoru.
Njihove ključne prednosti uključuju:

• Praktičnost – nema potrebe za izmjenom dioptrijskih i sunčanih naočala
• Zaštitu očiju – blokiraju 100 % štetnog UV zračenja
• Udobnost – smanjuju izloženost plavom svjetlu u digitalnom okruženju
• Svestranost – dostupne su u različitim stilovima i dioptrijama

Zašto odabrati fotoosjetljive leće za svakodnevni život?
Fotoosjetljive naočalne leće predstavljaju idealno rješenje za osobe koje žele zaštitu vida bez kompromisa u stilu i udobnosti. One štite oči ne samo tijekom sunčanih dana, već i u oblačnim uvjetima, budući da UV zrake prolaze kroz oblake.
Zahvaljujući prilagodbi promjenjivim uvjetima osvjetljenja, ove leće omogućuju jasniji i ugodniji vid tijekom cijelog dana. 

Sensity – pametno rješenje za moderan stil života
Sensity fotoosjetljive naočalne leće osmišljene su za aktivne nositelje dioptrijskih naočala koji žele slobodu kretanja i pouzdanu zaštitu vida. 

Educiranjem o utjecaju plavog svjetla i prednostima fotoosjetljivih leća, moguće je značajno unaprijediti brigu o zdravlju vida stoga upitajte optičara za preporuku HOYA Sensity fotoosjetljivih naočalnih leća. Više o HOYA Sensity fotoosjetljivim naočalama saznajte u optici Monokl.