Centar dentalne medicine Basić i Pavlović

Zagriz nije važan samo za izgled osmijeha. Način na koji se gornji i donji zubi dodiruju utječe na žvakanje, govor i raspodjelu sila koje nastaju pri svakom zatvaranju čeljusti. Kada su kontakti među zubima uravnoteženi, opterećenje se raspoređuje na veći broj zuba, umjesto da se stalno prenosi na samo jedan zub ili manju skupinu zuba.

Neusklađen zagriz ne mora uvijek uzrokovati simptome niti svaka nepravilnost zahtijeva liječenje. Međutim, ako pojedini zubi primaju prevelik pritisak, s vremenom se mogu pojaviti trošenje cakline, osjetljivost, napuknuća, oštećenja ispuna ili poteškoće pri žvakanju. Nepravilan odnos gornjih i donjih zuba naziva se malokluzija, a može uključivati duboki, otvoreni ili križni zagriz te druge nepravilnosti položaja zuba i čeljusti.

Kako zagriz raspoređuje sile žvakanja?

Tijekom žvakanja zubi su izloženi pritisku koji se prenosi na njihove korijene, okolnu kost i zubno meso. Stražnji zubi svojim oblikom usitnjavaju hranu, dok prednji zubi sudjeluju u odgrizanju. Za učinkovito i ugodno žvakanje važno je da se zubi susreću na način koji omogućuje pravilnu funkciju.

Ako jedan zub prvi i snažnije dolazi u kontakt sa suprotnim zubom, može biti izložen većem opterećenju. Pacijent tada može imati osjećaj da je zub previsok, da smeta pri zatvaranju usta ili da boli tijekom žvakanja.

Takva situacija može se pojaviti nakon izrade ispuna ili krunice ako njihov oblik i visina nisu potpuno prilagođeni zagrizu. Američka dentalna udruga navodi da novi ispun ili krunica koji su viši od ostalih zuba mogu pridonijeti neugodnim kontaktima i stiskanju zuba.

Zašto se zubi počinju neravnomjerno trošiti?

Caklina je čvrsto vanjsko tkivo zuba, ali se tijekom života može postupno trošiti. Određena količina trošenja može nastati prirodno, dok ubrzano ili neujednačeno trošenje može upućivati na povećano mehaničko opterećenje.

Na površini zuba tada se mogu pojaviti ravne i zaglađene plohe, stanjenje rubova prednjih zuba ili promjene u njihovu obliku. Kada se caklina istroši, može postati vidljiv dublji, tamniji sloj zuba, a moguća je i povećana osjetljivost.

Učestalo stiskanje i škripanje zubima može dovesti do spljoštenih, okrhnutih, napuknutih ili klimavih zuba, trošenja cakline te boli i osjetljivosti.

Manja oštećenja često se razvijaju postupno i pacijent ih ne primijeti sve dok se ne promijeni izgled zuba, ne ispadne ispun ili se ne pojavi bol pri zagrizu. Redovitim pregledima moguće je ranije uočiti znakove trošenja i provjeriti kako se zubi dodiruju.

Kakva je povezanost zagriza i škripanja zubima?

Bruksizam je nesvjesno stiskanje ili škripanje zubima koje se može pojavljivati tijekom dana ili spavanja. Ne mora uvijek biti izravno uzrokovan nepravilnim zagrizom jer na njegovu pojavu mogu utjecati stres, poremećaji spavanja, pojedini lijekovi i drugi čimbenici.

Međutim, kada osoba često stišće ili škripi zubima, postojeći kontakti u zagrizu mogu biti izloženi mnogo većim silama nego tijekom uobičajenog žvakanja. Zbog toga se pojedini zubi, ispuni, ljuskice ili krunice mogu brže trošiti i oštetiti.

Na bruksizam mogu upućivati:

jutarnja napetost ili umor čeljusnih mišića

 glavobolja nakon buđenja

 osjetljivi ili istrošeni zubi

 okrhnuti rubovi zuba

 učestala oštećenja ispuna

 bol pri žvakanju

 škripanje koje tijekom spavanja primijeti druga osoba

Mnogi pacijenti nisu svjesni da noću stišću zube, pa prve znakove često uoči doktor dentalne medicine tijekom pregleda. Američka dentalna udruga među znakovima škripanja navodi napuknute i okrhnute zube te istrošena područja na njihovim rubovima.

Može li zagriz utjecati na ispune, krunice i implantoprotetske radove?

Svaki dentalni rad treba biti prilagođen odnosu s okolnim i suprotnim zubima. Ispun ili krunica ne bi trebali preuzimati znatno veći dio sile samo zato što su neznatno viši od ostalih površina.

Preveliko opterećenje može uzrokovati nelagodu pri zatvaranju usta, bol na zagriz, pucanje materijala ili oštećenje prirodnog zuba ispod nadomjestka. Zbog toga se nakon izrade ispuna, krunice, mosta ili drugog rada provjeravaju kontakti pri normalnom zatvaranju usta i tijekom pomicanja čeljusti.

Pacijent bi se trebao javiti stomatologu ako nakon zahvata ima osjećaj da jedan zub prvi dodiruje suprotnu čeljust ili ako se bol pri žvakanju ne smanjuje. Pravodobnom provjerom može se utvrditi je li uzrok u kontaktu zuba ili je potrebno potražiti drugi razlog, poput upale ili napuknuća.

Neusklađen zagriz može otežati žvakanje

Pojedine nepravilnosti zagriza mogu otežavati odgrizanje i usitnjavanje hrane. Kod otvorenog zagriza dio gornjih i donjih zuba ne dodiruje se pri zatvaranju usta, dok se kod križnog zagriza pojedini gornji zubi nalaze unutar donjih.

Takvi odnosi ne moraju kod svake osobe uzrokovati jednake poteškoće, ali mogu dovesti do toga da pacijent žvače pretežno na jednoj strani ili izbjegava određenu hranu. Američko udruženje ortodonata navodi da nepravilnosti zagriza mogu biti povezane s poteškoćama pri žvakanju i pojačanim trošenjem pojedinih zuba.

Stalno žvakanje samo jednom stranom može dodatno opteretiti određene zube i mišiće. Ako osoba primijeti da nesvjesno izbjegava jednu stranu, potrebno je provjeriti postoji li bolan zub, oštećen ispun, nedostatak zuba ili druga smetnja.

Zagriz i čeljusni zglobovi nisu jednostavno povezani

Bol u području čeljusnog zgloba, škljocanje, ograničeno otvaranje usta i napetost mišića mogu biti znakovi temporomandibularnih poremećaja. Iako se takvi simptomi često automatski pripisuju nepravilnom zagrizu, njihovi uzroci mogu biti složeni.

Američki Nacionalni institut za dentalna i kraniofacijalna istraživanja navodi da nema dovoljno dokaza da je malokluzija sama po sebi uzrok temporomandibularnih poremećaja. Također se ne preporučuju nepovratni zahvati kojima se zubi bruse ili trajno mijenjaju isključivo radi liječenja boli u čeljusnom zglobu bez jasne dijagnoze.

Zbog toga je važno razlikovati problem zagriza koji oštećuje određeni zub od bolova u zglobu i mišićima koji mogu imati više uzroka. Pregled treba obuhvatiti zube, zagriz, čeljusne mišiće i zglobove, a terapija se određuje prema utvrđenom stanju.

Koji znakovi mogu upućivati na problem sa zagrizom?

Neusklađen kontakt zuba ne uzrokuje uvijek jasnu bol. Promjene se mogu razvijati postupno, a pacijent se navikne na način žvakanja i ne primjećuje da određeni zubi trpe veće opterećenje.

Pregled zagriza preporučuje se ako se pojave:

bol ili nelagoda pri zagrizu

 osjećaj da je jedan zub viši od ostalih

 učestalo pucanje ili ispadanje ispuna

 okrhnuti i skraćeni rubovi zuba

 izraženo trošenje cakline

 osjetljivost bez jasnog uzroka

 napetost čeljusti nakon buđenja

 otežano žvakanje ili odgrizanje hrane

 promjena zagriza nakon izrade novog ispuna ili krunice

 izbjegavanje žvakanja na jednoj strani

Bol pri zagrizu ne treba automatski pripisati samo nepravilnom kontaktu. Može biti povezana i s karijesom, napuknutim zubom, upalom zubne pulpe ili tkiva oko korijena. Ako traje dulje od nekoliko dana ili je praćena oteklinom, crvenilom ili neugodnim okusom, pregled se ne bi trebao odgađati.

Kako se pregledava zagriz?

Pregled započinje razgovorom o simptomima, navikama i ranijim dentalnim zahvatima. Doktor dentalne medicine promatra položaj zuba, tragove trošenja, stanje cakline, ispuna i krunica te način na koji se zubi dodiruju pri zatvaranju usta.

Za označavanje kontaktnih točaka može se koristiti tanak materijal koji ostavlja trag na površini zuba. Pacijent zatvara usta i izvodi određene pokrete čeljusti kako bi se procijenilo koji zubi prvi dolaze u kontakt i postoje li područja povećanog opterećenja.

Prema potrebi se izrađuju rendgenske snimke, fotografije, otisci ili digitalni prikazi zuba. Kod većih nepravilnosti položaja zuba može se preporučiti ortodontska procjena. Ortodontsko liječenje koristi se za poravnavanje zuba i ispravljanje problema njihova međusobnog odnosa, a plan se izrađuje prema konkretnom stanju zuba i čeljusti.

Kako se mogu zaštititi preopterećeni zubi?

Način liječenja ovisi o uzroku i stupnju oštećenja. Ako je problem nastao nakon izrade previsokog ispuna ili krunice, može biti dovoljna njihova pažljiva prilagodba. Oštećeni ili istrošeni zubi mogu zahtijevati obnovu ispunom, krunicom ili drugim restaurativnim rješenjem.

Kod većih nepravilnosti položaja zuba može se razmatrati ortodontska terapija. Ako je prisutno učestalo noćno stiskanje i već postoje znakovi oštećenja, doktor dentalne medicine može procijeniti je li potrebna individualno izrađena zaštitna udlaga.

Udlaga može pomoći u zaštiti zuba od izravnog međusobnog trošenja, ali treba biti prilagođena pacijentu i redovito kontrolirana. NIDCR upozorava da udlage ne bi trebale biti izrađene tako da trajno mijenjaju zagriz te da ih treba prestati koristiti ako izazivaju novu bol.

Pregledom do dugoročnog očuvanja zuba

Uravnotežen zagriz pomaže učinkovitoj funkciji žvakanja i ravnomjernijoj raspodjeli opterećenja. Kada određeni zubi preuzimaju prevelik pritisak, s vremenom se mogu pojaviti trošenje, osjetljivost, pucanje zuba i oštećenje postojećih dentalnih radova.

Za pregled zagriza, procjenu istrošenosti zuba, kontrolu ispuna i krunica te individualni plan liječenja obratite se Centru dentalne medicine Basić i Pavlović.

Pravodobnim prepoznavanjem nepoželjnih kontakata moguće je zaštititi prirodne zube i postojeće dentalne radove prije nego što manje promjene prerastu u složenija oštećenja. Zagriz zato nije važan samo za izgled osmijeha, nego i za njegovu dugoročnu funkciju i stabilnost.