Centar dentalne medicine Basić i Pavlović

Noćno škripanje ili snažno stiskanje zuba naziva se bruksizam. Budući da se događa tijekom spavanja, mnoge osobe nisu svjesne problema sve dok ih na zvuk škripanja ne upozori partner ili dok se ne pojave znakovi trošenja zuba, jutarnja napetost čeljusti i učestale glavobolje.

Blaži oblici ne moraju uvijek zahtijevati liječenje, ali dugotrajno i intenzivno škripanje može oštetiti prirodne zube, ispune, krunice i druge dentalne radove. Može utjecati i na način na koji se zubi međusobno dodiruju, zbog čega je važno na vrijeme prepoznati znakove preopterećenja.

Što se događa tijekom noćnog škripanja?

Tijekom uobičajenog žvakanja zubi se dodiruju kontrolirano i kratkotrajno. Kod bruksizma osoba može nesvjesno snažno stisnuti čeljust ili pomicati zube jedne preko drugih. Takvi pokreti mogu se ponavljati tijekom noći i stvarati opterećenje koje nije povezano s normalnim usitnjavanjem hrane.

Bruksizam se može pojavljivati tijekom spavanja, ali i tijekom dana. Dnevno stiskanje često se događa tijekom koncentracije, napetosti ili stresa, dok je noćni oblik teže samostalno primijetiti jer osoba nema svjesnu kontrolu nad pokretima čeljusti.

Nije moguće svaki slučaj objasniti jednim uzrokom. Na pojavu i intenzitet bruksizma mogu utjecati različiti čimbenici, uključujući stres, tjeskobu, određene navike, lijekove i poremećaje spavanja. Zato je prije odluke o liječenju važno procijeniti simptome, stanje zuba i opće zdravstvene okolnosti pacijenta.

Kako prepoznati škripanje ako se događa u snu?

Jedan od najočitijih znakova može biti zvuk struganja zuba koji tijekom noći primijeti druga osoba. Međutim, škripanje ne mora uvijek biti glasno. Kod nekih pacijenata dominantno je snažno stiskanje zuba, koje može proći neprimijećeno.

Na mogući bruksizam mogu upućivati jutarnja napetost čeljusti, umorni žvačni mišići, tupa glavobolja, bol u području lica ili uha, osjetljivost zuba te tragovi njihova ubrzanog trošenja. Pregled se preporučuje i kada partner primijeti noćno škripanje, čak i ako osoba još nema jače tegobe.

Doktor dentalne medicine tijekom pregleda može uočiti istrošene površine zuba, okrhnute rubove, pukotine, oštećene ispune ili osjetljivost žvačnih mišića. Važno je razlikovati trošenje uzrokovano bruksizmom od promjena nastalih zbog kiselinske erozije, načina prehrane ili drugih čimbenika.

Kako bruksizam mijenja izgled osmijeha?

Ponavljano trljanje zuba može postupno istrošiti njihove rubove i površine. Prednji zubi mogu postati kraći, ravniji i manje izraženi, dok se na stražnjim zubima mogu pojaviti zaglađene plohe. Promjena najčešće nastaje postupno, pa je pacijent može primijetiti tek usporedbom sa starijim fotografijama.

Kada se caklina istanji, može postati vidljiviji dublji, prirodno tamniji sloj zuba. Zubi tada mogu izgledati žuće, čak i kada je oralna higijena uredna. Istrošena caklina također može povećati osjetljivost na hladno, toplo ili slatko.

Snažno opterećenje može uzrokovati i okrhnuća ili pukotine. Manja oštećenja rubova mogu narušiti ujednačenost osmijeha, dok dublje pukotine mogu izazvati bol pri zagrizu i zahtijevati složenije liječenje.

Mogu stradati i ispuni, ljuskice i krunice

Noćno škripanje ne djeluje samo na prirodnu caklinu. Kompozitni ispuni, dentalne ljuskice, krunice i mostovi također su izloženi povećanim silama. Mogu se istrošiti, napuknuti, odvojiti ili postati osjetljivi pri zagrizu.

Pacijent može primijetiti da se ispuni učestalo lome, da se odlama dio krunice ili da se estetski radovi troše brže nego što je očekivano. Takve poteškoće ne znače nužno da je rad nepravilno izrađen, nego mogu upućivati na opterećenje koje je veće od onoga pri normalnoj funkciji.

Prije izrade većih estetskih ili protetskih radova važno je procijeniti postoje li znakovi bruksizma. Obnavljanje izgleda istrošenih zuba bez rješavanja ili kontrole opterećenja može povećati rizik od ponovnog oštećenja novog rada.

Kako škripanje može utjecati na zagriz?

Zagriz predstavlja način na koji se gornji i donji zubi dodiruju. Ako se pojedini zubi zbog bruksizma troše brže od drugih, njihov oblik i visina mogu se postupno promijeniti. Time se mogu promijeniti i kontaktne točke između gornje i donje čeljusti.

Određeni zubi tada mogu preuzimati veći dio pritiska, dok drugi gube dio kontakta. Pacijent može imati osjećaj da zagriz više nije jednak, da jedan zub prvi dodiruje ili da je žvakanje ugodnije samo na jednoj strani.

Važno je naglasiti da odnos između nepravilnog zagriza, bruksizma i bolova u čeljusnom zglobu nije jednostavan. Bruksizam može pojačati opterećenje i postojeće simptome, ali promjene zagriza ne treba automatski smatrati jedinim uzrokom svih bolova u čeljusti. Nepovratni zahvati kojima se trajno mijenjaju zubi ne bi se trebali provoditi bez jasne dijagnoze i pažljive procjene.

Jutarnja bol i napetost čeljusti

Snažno stiskanje zuba tijekom spavanja može umoriti žvačne mišiće. Osoba se može probuditi s osjećajem ukočenosti, pritiskom u obrazima ili teškoćama pri širem otvaranju usta.

Bol se može širiti prema sljepoočnicama, uhu ili vratu. Mogu se pojaviti glavobolja i osjetljivost mišića na dodir. Kod nekih osoba tegobe se smanjuju tijekom dana, dok se kod drugih postupno pojačavaju.

Slični simptomi mogu nastati i zbog drugih stanja, pa nije preporučljivo zaključiti da je svaki bolni čeljusni zglob posljedica škripanja zubima. Pregledom se procjenjuju zubi, mišići, zglobovi i način otvaranja čeljusti kako bi se odredio vjerojatan izvor tegoba.

Može li škripanje uzrokovati osjetljivost zuba?

Trošenje cakline može izložiti osjetljiviji sloj zuba, zbog čega se javlja kratka i oštra reakcija na hladnoću, toplinu ili slatku hranu. Osjetljivost se može pojaviti i ako su zbog opterećenja nastale sitne pukotine.

Bol pri zagrizu posebno zahtijeva pregled jer može upućivati na napuknut zub, oštećen ispun, upalu oko korijena ili prevelik kontakt u zagrizu. Nije svaka osjetljivost osobe koja škripi zubima nužno uzrokovana bruksizmom.

Ako bol traje, pojačava se ili se javlja na samo jednom zubu, potrebno je utvrditi postoji li i drugi problem koji zahtijeva liječenje.

Kako doktor dentalne medicine postavlja procjenu?

Pregled obuhvaća razgovor o simptomima, spavanju, dnevnom stiskanju zuba, stresu i lijekovima koje pacijent uzima. Zatim se provjeravaju istrošenost zuba, postojeći dentalni radovi, osjetljivost mišića i kontaktne točke u zagrizu.

Prema potrebi mogu se izraditi fotografije, otisci ili digitalni prikazi kako bi se dokumentiralo početno stanje i kasnije pratilo napredovanje trošenja. Rendgenske snimke mogu biti potrebne kada postoji bol, sumnja na pukotinu, promjena oko korijena ili drugo oštećenje koje nije moguće dovoljno procijeniti kliničkim pregledom.

U pojedinim slučajevima može se preporučiti i procjena liječnika ili stručnjaka za medicinu spavanja. NIDCR navodi da se kod sumnje na poremećaj spavanja može razmotriti studija spavanja kako bi se procijenio noćni bruksizam ili prepoznala stanja poput apneje u snu.

Kako udlaga štiti zube?

Jedna od mogućnosti zaštite jest individualno izrađena noćna udlaga. Postavlja se preko zuba i stvara zaštitni sloj između gornje i donje čeljusti, čime se smanjuje njihovo izravno međusobno trošenje.

Udlaga ne mora nužno ukloniti sam uzrok škripanja, ali može pomoći u zaštiti zuba i dentalnih radova od daljnjeg oštećenja. Individualna izrada omogućuje prilagodbu obliku zuba i zagrizu pacijenta te pruža preciznije pristajanje od univerzalnih proizvoda.

Nakon izrade potrebne su kontrole kako bi se provjerilo pristajanje, stanje udlage i eventualne promjene zagriza. Udlaga koja izaziva novu bol, neudobnost ili promjenu položaja zuba zahtijeva ponovnu procjenu.

Zašto nije dobro kupiti bilo kakvu udlagu bez pregleda?

Univerzalne udlage dostupne u trgovinama ili putem interneta ne odgovaraju jednako svakom obliku čeljusti i zagriza. Ako se nepravilno prilagode, mogu biti neudobne, ispadati tijekom spavanja ili stvarati neželjeni pritisak na pojedine zube.

Prije njihove uporabe potrebno je provjeriti postoje li karijes, napuknuti zubi, upala zubnog mesa ili dentalni radovi koje treba prvo liječiti. Udlaga ne smije prikriti simptom ozbiljnijeg problema niti zamijeniti dijagnostiku boli.

Individualno izrađena udlaga također zahtijeva redovito održavanje. Potrebno ju je čistiti prema dobivenim uputama, čuvati u odgovarajućoj kutijici i donositi na kontrole radi pregleda istrošenosti.

Što pacijent može učiniti tijekom dana?

Iako se noćno škripanje ne može jednostavno zaustaviti svjesnom odlukom, korisno je pratiti postoji li stiskanje zuba tijekom dana. U opuštenom položaju usne mogu biti spojene, ali zubi ne bi trebali biti stalno stisnuti.

Podsjetnici na telefonu ili radnom mjestu mogu pomoći da osoba povremeno provjeri položaj čeljusti i svjesno opusti mišiće. Također je korisno ograničiti navike koje dodatno opterećuju čeljust, poput dugotrajnog žvakanja žvakaćih guma, grickanja noktiju ili držanja predmeta među zubima.

Ako je stres jedan od čimbenika, mogu se razmotriti tehnike opuštanja ili razgovor s odgovarajućim stručnjakom. Kada postoji sumnja na povezanost s lijekovima, poremećajem spavanja ili drugim zdravstvenim stanjem, terapiju ne treba samostalno mijenjati, nego se treba savjetovati s liječnikom.

Kada je potrebno dogovoriti pregled?

Pregled se preporučuje ako su zubi vidljivo istrošeni, osjetljivi ili napuknuti, ako se učestalo oštećuju ispuni i krunice te ako se pojavljuje bol u čeljusti, licu ili području uha. Potrebno ga je dogovoriti i kada druga osoba primijeti glasno škripanje tijekom noći.

Pravodobna procjena posebno je važna prije estetske obnove istrošenih zuba. Najprije je potrebno utvrditi koliko su zubi opterećeni i na koji se način novi rad može zaštititi.

Ako se uz škripanje pojavljuju glasno hrkanje, prekidi disanja, gušenje tijekom spavanja ili izrazita dnevna pospanost, potrebno je o tome obavijestiti liječnika jer može biti potrebna dodatna procjena kvalitete spavanja.

Zaštita osmijeha počinje pravodobnim pregledom

Noćno škripanje može godinama prolaziti neprimijećeno, dok se na zubima postupno razvijaju trošenje, osjetljivost i pukotine. Promjena oblika zuba može utjecati na izgled osmijeha, ali i na raspodjelu kontakata u zagrizu.

Za pregled znakova bruksizma, procjenu zagriza, kontrolu postojećih dentalnih radova i razgovor o mogućnostima zaštite obratite se Centru dentalne medicine Basić i Pavlović.

Pravodobnim prepoznavanjem problema moguće je pratiti trošenje zuba, zaštititi oslabljene površine i prema potrebi izraditi individualnu noćnu udlagu. Cilj nije samo ublažavanje trenutačnih simptoma, nego i očuvanje prirodnih zuba, dentalnih radova i stabilnosti zagriza.