Prof. dr. sc. S. Škrablin - GinOps - Poliklinika za ginekologiju, porodništvo i bolesti dojke

Pubertet djevojčice

To je razdoblje transformacije tijela djeteta u tijelo odrasle osobe, spremne za potpunu reprodukciju. Tijekom puberteta počinje aktivacija osovine hipotalamus-hipofiza-jajnik, raste proizvodnja spolnih hormona i , kao posljedica toga, pojavljuju se sekundarne spolne osobine, mijenja se ponašanje. Tijekom puberteta tjelesni rast je ubrzan.

Razvoj ženskog fetusa

Važno je znati da je diferencijacija unutrašnjih i vanjskih spolnih organa uvjetovana genetski, a postojanje muskih ili ženskih gonada može se ustanoviti već u fetusa od 7 tjedana. Nakon tog razdoblja u ženskih fetusa jajnik prima oogonije /primordijalne jajne stanice/ koje prolaze diferencijaciju do primarnih oocita, postoji sazrijevanje i atrezija folikula i, konačno stvaranje spolnih hormona.  Ženski  fetus posjeduje oko 7 milijuna primarnih oocita, ali već tijekom fetalnog života započinje njihovo propadanje i radja se sa oko 2 milijuna oocita. U hipotalamusu zametka postoje neurohormoni koji djeluju na hipofizu koja stvara minimalne količine LH i FSH (gondotropina), a folikul jajnika minimalne količine estrogena. Medjutim, zbog postojanja  negativne povratne sprege i velikih količina placentranih steroida, stvaranje i oslobadjanje neurohormona hipotalamusa u to je vrijeme onemogućeno, pa su i vrijednosti LH, FSH i estrogena u krvi fetusa  i malog djeteta sve do puberteta minimalne . Nakon poroda prestaje inhibicija viših centra posteljičnim hormonima i javlja se blagi porast koncentracije gonadotropina, ali vrlo osjetljiv gonadostat  djeteta, reagira i na vrlo bago povećanje koncentracije steroida, pa su i vrijednosti gonadotropina djeteta do nekih 6-8 godina života i dalje vrlo niske. U toj je dobi koncentracija estrogena niža od 10 pg/ml.

Predpubertet

U razdoblju predpuberteta (do 8 godine života) koncentracija spolnih hormona izrazito je niska. Nakon toga počinje proces sazrijevanja nadbubrežnih žlijezda, polako  prestaje jaki inhibicijski utjecaj minimalnih količina estrogena na hipotalamus i počinje aktivnost stvaranja hormona u jajniku. Proces sazrijevanja nadbubrežnih žlijezda u to doba je adrenarha, a početak stvaranja hormona u jajniku gonadarha.  Točan razlog nastajanja ovih procesa nije poznat, no vjerojatno su mehanizmi različiti i odvojeni za svaki od njih. Zbog adrenarhe počinju se stvarati androgeni  nadbubrežne žlijezde  i kod djevojčice će se pojaviti stidne i pazušne dlake. Zbog gonadarhe pojačava se pulzatilnost sekrecije LH i FSH i ubrzava razvoj primordijalnih i atrezija ovarijskih folikula, no još uvijek nema daljeg razvoja folikula koji bi doveo do ovulacije i znatnije steroidogeneze.  Za početni razvoj folikula i atreziju nije, naime, potreban gonadopropinski poticaj, pa se propadanje ovarijskih folikula zbog procesa atrezije odvija tijekom cijelog djetinjstva djevojčice i tako do puberteta dodatno propada značajan dio od početnog broja folikula s kojima je rodjena.

Pubertet

Pulzatilnost sekrecije LH i FSH se uoči početka puberteta počinje povećavati , a s njom počinje rast ovarijskih folikula (većih od dimenzije od 4 mm) i raste koncentracija estrogena. Iz folikula većih dimenzija količina stvorenih estrogena može biti dostatna za poticanje rasta endometrija maternice i pojavu menstruacije i prije no što je pulzatilnost gonadotropina uzrokovala koncentracije dovoljne za poticanje ovulacije. Zato su u pravilu prve menstruacije djevojčica u ranom pubertetu anovulacijske, i to tako može ostati i nekoliko prvih godina nakon početka puberteta.

Nastup puberteta je genetski  uvjetovan, ali može biti uvjetovan i drugim činiteljima: prvenstveno su tu važni prehrana i gojaznost. U nas posječna dob za pojavu menarhe je 12,6 godina, a 95% djevojčica imat će menarhu izmedju 10,5 i 14,7 godina života. Za nastup menarhe kiritična je tjelesna težina djevojčice /47,8 kg/, odnosno  odgovarajući udjel masnog tkiva u organizmu (16-23%).  U djevojčica s velikom količinom masnog tkiva menarha je obično ranije, no u onih vrlo adipoznih nerijetko i zakasni , što onda dovodi do primarne ili sekundrne amenoreje. Primarnu i sekunadrnu amenoreju ili pak ranije nastupanje puberteta mogu izazvati poremećaji prehrane zbog promjena u izlučivanju hormona leptina. Leptin obavještava više centre mozga o količini masnog tkiva u tijelu, a poremećaji u njegovom lučenju kod , npr. anoreksije, gojaznosti, dijabetesa, dovest će do preuranjenog ili zakašnjelog puberteta.

Tijekom puberteta zbivaju se redom: porast tjelesne visine, potom razvoj dojki, pa pojava dlakavosti i, konačno, menarha.

Promjene spolnih organa

Maternica djevojčice prije puberteta je vrlo malena, vrat je dvostruko veći od tijela,a endometrija praktički nema, čini ga jedan sloj stanica. Povećanje volumena maternice počinje izmedju 7 i 9 godine života i njene su dimenzije uoči menarhe negdje 4x2 cm. Raste i epitel rodnice pa će se pojaviti i obilniji iscjedak iz rodnice. Mijenja se i izgled vanjskog spolovila s pojavom malih labija i  porastom klitorisa i zadebljnjem himena.

Sekundarne spolne osobine

Rast dojki i feminizacija pod kontrolom je prvenstveno estrogena, no na razvoj dojki djeluju i inzulin i hormoni  nadbubrežne žlijezde. Porast dojki nazivamo telarhe i odvija se u nekoliko stupnjeva, označenih kao stadiji B ili M. Pubična dlakavost obično slijedi početak rasta dojki i može se takodjer stupnjevati; oznake su P. Pazušna dlakavost kasni nekih 2 godine. Pojavu puberteta obično najavljuje ubrzani rast djevojčice i to najprije ritam od 3-6 cm godišnje kroz nekoliko godina i ubrzani ritam od čak 6-11 cm godišnje uoči menarhe.  Nakon menarhe može se očekivati još najviše do 6 cm porasta u visinu. Potpuno pravilna zbivnja uoči i u pubertetu su: pupnje dojki s 10,5 godina života, početak pubične dlakavosti s 11 godina i menarha s 12-13 godina. Ovakav potpuno pravinal tijek javlja se samo u oko 50% njih. Blaža odstupanja nisu rijetka i nemaju značenje. Znamo da čak 14% djevojčica ima početni razvoj dojki s 8 godina, a ranu menarhu (prije 11 godina) ima čak 13% njih.