6°C
Sve što morate znati o šećernoj bolesti
Objavljeno: 23.1.2023. 15:29
Termin “diabetes mellitus” dolazi iz grčkog jezika i doslovno znači “slatka mokraća”, što je simptom povišene koncentracije glukoze u krvi. Dijabetes (šećerna bolest) je poremećaj metabolizma glukoze. Svatko ima glukozu u krvi. Bez liječenja, osobe sa šećernom bolesti ne mogu održati koncentraciju glukoze u krvi unutar normalnog raspona vrijednosti.
Glavni oblici šećerne bolesti:
Šećerna bolest tipa 1:
Javlja se obično kod mladih, mršavih osoba, koje moraju započeti s primjenom inzulina čim je bolest dijagnosticirana. Oni proizvode premalo inzulina ili ga uopće ne prozvode. Šećerna bolest tipa 1 može se također pojaviti i u odraslih.
Šećerna bolest tipa 2:
Najčešće pogađa pretile,starije osobe. U prvo vrijeme one još uvijek imaju velike količine prirodno proizvedenog inzulina. Ako smršave, duže vrijeme mogu živjeti bez injekcija inzulina. Kasnije se može javiti potreba za terapijom inzulinom. Napredovanje šećerne bolesti tipa 2 sastoji se od grupe bolesti koje svrstavamo pod termin “dijabetes tipa 2”
Vrijednosti glukoze u krvi
U zdravih ljudi koncentracija glukoze u krvi natašte je između 3.3 i 6.1 mmol/l, a kratkotrajno može porasti do 7.8 mmol/l. Pojam “hipoglikemija” koristi se kako bismo opisali vrijednosti glukoze u krvi ispod normalnih vrijednosti. Pad glukoze u krvi na vrlo nisku koncentraciju može dovesti do gubitka svijesti, stanje poznato kao dijabetički šok ili hipoglikemija. Koncentracija glukoze u krvi iznad normalnih vrijednosti ukazuje na prisustvo “hiperglikemije” ili povišene vrijednosti glukoze u krvi (GUK-a). Porast koncentracije glukoze u krvi na vrlo visoke vrijednosti također može dovesti do gubitka svijesti (kome).
Rizici dijabetesa (komplikacije)
Ako koncentracija glukoze u krvi ostaje povišena tijekom više godina, može doći do komplikacija, pogotovo na malim krvnim žilama i živcima.
Ozbiljna oštećenja očiju, bubrega i stopala mogu se spriječiti dobrom kontrolom koncentracije glukoze u krvi.
Visoka koncentracija glukoze u krvi može uzrokovati sljedeće simptome:
- obilnije mokrenje: ono može biti posebno neugodno ako ometa san tijekom noći,
- povećanu žeđ: ona je posljedica pojačanog mokrenja,
- slabost: ona dovodi do značajnog smanjenja radne sposobnosti,
- infekcije, sporije zarastanje rana: ozljede zacijeljuju duže i mogu se razviti infekcije.
Ako uz šećernu bolest još bolujete i od povišenog krvnog tlaka, tada i njega treba liječiti i nadzirati. Tako je moguće spriječiti daljnje komplikacije šećerne bolesti.
Vrlo visoke koncentracije glukoze u krvi mogu dovesti do gubitka svijesti. To je takozvana dijabetička koma, stanje opasno po život koje se često događa tijekom drugih bolesti, na primjer upale pluća. Međutim, dijabetička koma se odgovarajućom edukacijom i liječenjem uvijek može izbjeći.
Samokontrola glukoze u krvi
Određivanje glukoze u krvi omogućuje vam prepoznavanje preniskih i previsokih vrijednosti glukoze u krvi. Ono, također, daje dodatne informacije o vašem metabolizmu liječniku ili medicinskoj sestri. Neophodno je da određujete glukozu u krvi prije glavnih obroka, kako biste mogli prilagoditi doze inzulina. Kada su doze inzulina jednom prilagođene vašim osobnim potrebama trebate s vašim liječnikom dijabetologom/medicinskom sestrom raspraviti o tome kako često provoditi određivanje glukoze u krvi. Ukoliko se pojave simptomi koji ukazuju na previsoku (ili prenisku) koncentraciju glukoze u krvi, trebate odmah izmjeriti vrijednost glukoze u krvi i kontaktirati vašeg liječnika dijabetologa/medicinsku sestru.
Glavni oblici šećerne bolesti:
Šećerna bolest tipa 1:
Javlja se obično kod mladih, mršavih osoba, koje moraju započeti s primjenom inzulina čim je bolest dijagnosticirana. Oni proizvode premalo inzulina ili ga uopće ne prozvode. Šećerna bolest tipa 1 može se također pojaviti i u odraslih.
Šećerna bolest tipa 2:
Najčešće pogađa pretile,starije osobe. U prvo vrijeme one još uvijek imaju velike količine prirodno proizvedenog inzulina. Ako smršave, duže vrijeme mogu živjeti bez injekcija inzulina. Kasnije se može javiti potreba za terapijom inzulinom. Napredovanje šećerne bolesti tipa 2 sastoji se od grupe bolesti koje svrstavamo pod termin “dijabetes tipa 2”
Vrijednosti glukoze u krvi
U zdravih ljudi koncentracija glukoze u krvi natašte je između 3.3 i 6.1 mmol/l, a kratkotrajno može porasti do 7.8 mmol/l. Pojam “hipoglikemija” koristi se kako bismo opisali vrijednosti glukoze u krvi ispod normalnih vrijednosti. Pad glukoze u krvi na vrlo nisku koncentraciju može dovesti do gubitka svijesti, stanje poznato kao dijabetički šok ili hipoglikemija. Koncentracija glukoze u krvi iznad normalnih vrijednosti ukazuje na prisustvo “hiperglikemije” ili povišene vrijednosti glukoze u krvi (GUK-a). Porast koncentracije glukoze u krvi na vrlo visoke vrijednosti također može dovesti do gubitka svijesti (kome).
Rizici dijabetesa (komplikacije)
Ako koncentracija glukoze u krvi ostaje povišena tijekom više godina, može doći do komplikacija, pogotovo na malim krvnim žilama i živcima.
Ozbiljna oštećenja očiju, bubrega i stopala mogu se spriječiti dobrom kontrolom koncentracije glukoze u krvi.
Visoka koncentracija glukoze u krvi može uzrokovati sljedeće simptome:
- obilnije mokrenje: ono može biti posebno neugodno ako ometa san tijekom noći,
- povećanu žeđ: ona je posljedica pojačanog mokrenja,
- slabost: ona dovodi do značajnog smanjenja radne sposobnosti,
- infekcije, sporije zarastanje rana: ozljede zacijeljuju duže i mogu se razviti infekcije.
Ako uz šećernu bolest još bolujete i od povišenog krvnog tlaka, tada i njega treba liječiti i nadzirati. Tako je moguće spriječiti daljnje komplikacije šećerne bolesti.
Vrlo visoke koncentracije glukoze u krvi mogu dovesti do gubitka svijesti. To je takozvana dijabetička koma, stanje opasno po život koje se često događa tijekom drugih bolesti, na primjer upale pluća. Međutim, dijabetička koma se odgovarajućom edukacijom i liječenjem uvijek može izbjeći.
Samokontrola glukoze u krvi
Određivanje glukoze u krvi omogućuje vam prepoznavanje preniskih i previsokih vrijednosti glukoze u krvi. Ono, također, daje dodatne informacije o vašem metabolizmu liječniku ili medicinskoj sestri. Neophodno je da određujete glukozu u krvi prije glavnih obroka, kako biste mogli prilagoditi doze inzulina. Kada su doze inzulina jednom prilagođene vašim osobnim potrebama trebate s vašim liječnikom dijabetologom/medicinskom sestrom raspraviti o tome kako često provoditi određivanje glukoze u krvi. Ukoliko se pojave simptomi koji ukazuju na previsoku (ili prenisku) koncentraciju glukoze u krvi, trebate odmah izmjeriti vrijednost glukoze u krvi i kontaktirati vašeg liječnika dijabetologa/medicinsku sestru.