PON-ŠPED promet

Stroj iz Srbije dolazi u Hrvatsku samo radi prezentacije kupcima. Profesionalna oprema iz Švicarske koristit će se nekoliko tjedana na projektu, a zatim se vraća vlasniku. Izložbeni primjerci iz Ujedinjenog Kraljevstva stižu na sajam i nakon završetka događanja ponovno napuštaju Europsku uniju.

U takvim situacijama roba fizički ulazi na carinsko područje EU-a, ali cilj nije da ondje trajno ostane i bude puštena u slobodni promet.

Zato se ne mora uvijek provoditi klasični uvoz s konačnim plaćanjem svih uvoznih davanja.

Jedna od mogućnosti je postupak privremenog uvoza, koji omogućuje da se roba koja nije roba Unije određeno vrijeme koristi na području EU-a, a zatim ponovno izveze. Ovisno o vrsti robe, njezinoj namjeni i ispunjenim uvjetima, može se odobriti potpuno ili djelomično oslobođenje od uvozne carine.

Što zapravo znači privremeni uvoz?

Kod klasičnog uvoza roba iz treće zemlje ulazi u gospodarski promet Europske unije i pušta se u slobodni promet. Tada se, prema primjenjivim pravilima, obračunavaju uvozna davanja i provode druge propisane formalnosti.

Privremeni uvoz ima drukčiju svrhu.

Roba dolazi u EU kako bi se ovdje privremeno koristila, ali je od početka planirano da će ponovno biti izvezena.

Carinska uprava RH navodi da se postupak može koristiti za robu koja nije roba Unije i koja je namijenjena ponovnom izvozu, uz potpuno ili djelomično oslobođenje od uvozne carine, pod uvjetima propisanim za konkretnu uporabu.

Drugim riječima, ključno pitanje nije samo:

„Je li roba ušla u Hrvatsku?“

nego:

„Zašto je ušla i što će se s njom dogoditi nakon korištenja?“

Primjer: stroj dolazi na demonstraciju

Zamislimo da proizvođač iz zemlje izvan EU-a šalje industrijski stroj hrvatskoj tvrtki na mjesec dana.

Stroj će se:

• dopremiti u Hrvatsku
• prezentirati potencijalnim kupcima
• koristiti za demonstraciju rada
• nakon završetka ponovno poslati vlasniku izvan EU-a

Ako su ispunjeni uvjeti, takva situacija može odgovarati logici privremenog uvoza jer roba nije kupljena kako bi trajno ostala na tržištu EU-a.

Europska komisija među tipičnim primjerima privremenog uvoza navodi upravo robu koja se privremeno unosi radi izlaganja na sajmu ili korištenja na određenom događanju.

U kojim se situacijama privremeni uvoz može pojaviti?

Postupak se može koristiti za različite vrste robe, ali uvijek treba provjeriti ispunjava li konkretna pošiljka propisane uvjete.

U poslovnoj praksi može biti relevantan, primjerice, kada se privremeno unose:

• sajamski i izložbeni primjerci
• profesionalna oprema
• određeni strojevi i uređaji
• oprema potrebna za određeni projekt
• roba za demonstraciju
• određena ambalaža i kontejneri
• određena prijevozna sredstva
• medicinska, laboratorijska ili druga posebna oprema
• roba namijenjena određenom događanju ili profesionalnoj uporabi

Carinska uprava navodi i niz posebnih kategorija za koje je, ovisno o okolnostima, moguće pojednostavljeno deklariranje, uključujući određena prijevozna sredstva, kontejnere, medicinsku i laboratorijsku opremu te drugu propisanu robu.

To ipak ne znači da se svaki proizvod koji će „jednom biti vraćen“ automatski može staviti u postupak privremenog uvoza.

Roba mora ostati prepoznatljiva

Jedan od važnih uvjeta jest mogućnost utvrđivanja da je roba koja izlazi iz EU-a upravo ona roba koja je prethodno privremeno unesena.

To može biti relativno jednostavno kod stroja koji ima:

• serijski broj
• tvorničku oznaku
• model
• identifikacijsku pločicu

Kod druge robe mogu biti potrebne dodatne oznake, fotografije ili detaljni opisi.

Carinska uprava među uvjetima za postupak navodi da mora biti moguće osigurati prepoznavanje robe stavljene u privremeni uvoz, osim u određenim propisanim iznimkama.

Zato je prije dolaska robe korisno pripremiti što precizniju dokumentaciju.

Roba se u pravilu ne smije bitno mijenjati

Privremeni uvoz namijenjen je prvenstveno privremenoj uporabi, a ne proizvodnji ili preradi.

Prema pravilima EU-a, roba tijekom privremenog uvoza u načelu nije namijenjena promjenama osim uobičajenog smanjenja vrijednosti koje nastaje korištenjem.

To je važna razlika.

Ako u Hrvatsku iz treće zemlje dolazi:

• stroj radi prezentacije – može biti riječ o privremenom uvozu
• oprema radi korištenja na određenom projektu – može biti relevantan privremeni uvoz
• proizvod koji će se ovdje preraditi u novi proizvod – vjerojatno treba razmotriti drugi carinski postupak

A što ako roba dolazi na popravak ili preradu?

To je česta situacija u kojoj se pojmovi miješaju.

Ako roba iz treće zemlje dolazi u EU kako bi se ovdje:

• popravila
• doradila
• preradila
• koristila u proizvodnom procesu

Može biti primjeren postupak unutarnje proizvodnje, a ne klasični privremeni uvoz.

Europska komisija unutarnju proizvodnju definira kao postupak u kojem se roba koja nije roba Unije unosi na carinsko područje EU-a radi jedne ili više radnji prerade, uključujući proizvodnju ili popravak, uz suspenziju određenih uvoznih davanja pod propisanim uvjetima.

I hrvatska Carinska uprava navodi da se postupak unutarnje proizvodnje može koristiti kada se roba privremeno uvozi radi prerade ili dorade, nakon čega se može ponovno izvesti.

Zato sama činjenica da će se roba poslije vratiti vlasniku nije dovoljna za odabir postupka.

Treba znati što će se s njom raditi dok se nalazi u EU-u.

Koliko dugo roba može ostati u privremenom uvozu?

Rok nije proizvoljan.

Carinska tijela određuju razdoblje u kojem se roba mora ponovno izvesti ili staviti u drugi odgovarajući carinski postupak.

Prema Carinskoj upravi RH, osim ako je za određeni slučaj propisano drukčije, najdulje razdoblje za privremeni uvoz robe u istu svrhu i pod odgovornošću istog korisnika iznosi 24 mjeseca. U iznimnim i opravdanim okolnostima moguća su i određena produljenja.

To ne znači da će svaka pošiljka automatski dobiti rok od dvije godine.

Ako roba dolazi na četverodnevni sajam, svrha privremenog unosa očito je bitno kraća.

Rok treba biti usklađen s odobrenom namjenom robe.

Znači li privremeni uvoz da se ne plaća ništa?

Ne nužno.

Postoje slučajevi potpunog oslobođenja od uvozne carine, ali i postupci s djelomičnim oslobođenjem.

Kod djelomičnog oslobođenja Carinska uprava navodi da se iznos carine određuje u visini od 3 % iznosa uvozne carine koja bi se platila da je roba puštena u slobodni promet, i to za svaki mjesec ili dio mjeseca tijekom kojeg se roba nalazi u tom postupku. Ukupan iznos ne može prijeći iznos koji bi bio plaćen pri redovnom puštanju u slobodni promet.

Hoće li se primijeniti potpuno ili djelomično oslobođenje ovisi o konkretnoj robi i njezinoj uporabi.

Zato pojam „privremeni uvoz“ ne treba automatski tumačiti kao „uvoz bez ikakvih davanja“.

Može biti potrebno i osiguranje za carinski dug

Kod posebnih carinskih postupaka carinsko tijelo mora imati sigurnost da će se propisane obveze izvršiti.

Zbog toga se u određenim situacijama može zahtijevati osiguranje za mogući carinski dug.

Carinska uprava navodi upravo polaganje osiguranja među općim uvjetima privremenog uvoza, osim u slučajevima u kojima je propisana iznimka.

U praksi zato prije dolaska robe treba provjeriti:

• je li potrebno odobrenje
• kako će se roba deklarirati
• postoji li potpuno ili djelomično oslobođenje
• je li potrebno osiguranje
• u kojem roku roba mora ponovno izaći

Što je ATA karnet?

Kod određenih vrsta privremenog međunarodnog kretanja robe može se koristiti ATA karnet.

On može pojednostaviti carinske formalnosti za robu koja se privremeno unosi, primjerice za određenu profesionalnu, sajamsku ili izložbenu opremu, ako su ispunjeni propisani uvjeti.

Europska komisija potvrđuje da se ATA karnet može koristiti i kod postupka privremenog uvoza.

Od 1. lipnja 2026. uvedena je i digitalna obrada ATA karneta. Carinska uprava RH navodi da udruge izdavatelji u državama članicama EU-a od tog datuma izdaju eATA karnete u elektroničkom obliku. Papirnata verzija može se još iznimno koristiti tijekom prijelaznog razdoblja za robu namijenjenu zemlji čija carinska tijela još ne koriste elektronički sustav.

Zato poduzetnici koji su ATA karnet koristili prije nekoliko godina trebaju računati na to da se način postupanja tijekom 2026. digitalizirao.

Privremeni uvoz nije isto što i privremeni smještaj

Ova dva izraza zvuče slično, ali označavaju različite situacije.

Privremeni smještaj odnosi se na robu koja je upravo stigla izvan EU-a i nalazi se pod carinskim nadzorom dok ne bude stavljena u odgovarajući carinski postupak ili ponovno izvezena.

Europska komisija navodi da roba u privremenom smještaju u pravilu može ostati najviše 90 dana, nakon čega mora biti stavljena u carinski postupak ili ponovno izvezena.

Privremeni uvoz, s druge strane, već je konkretan posebni carinski postupak koji omogućuje određeno privremeno korištenje robe na području EU-a.

Zato roba ne može jednostavno ostati u skladištu mjesecima uz objašnjenje da je „privremeno uvezena“ bez pravilnog carinskog postupanja.

Što pripremiti prije dolaska robe?

Kod privremenog uvoza detaljna identifikacija robe posebno je važna.

Prije transporta korisno je špediteru dostaviti:

• podatke pošiljatelja
• podatke primatelja
• precizan opis robe
• količinu
• vrijednost robe
• tarifnu oznaku, ako je poznata
• zemlju podrijetla
• serijske i tvorničke brojeve
• fotografije robe ako mogu pomoći pri identifikaciji
• razlog privremenog unosa
• planirano trajanje korištenja
• podatke o tome gdje će se roba koristiti
• informaciju kada i kamo se planira ponovno izvesti

Za sajamsku robu mogu biti korisni i dokumenti koji potvrđuju sudjelovanje na događanju, dok kod profesionalne opreme treba jasno objasniti svrhu njezina korištenja.

Što je svrha jasnije dokumentirana, lakše je utvrditi koji carinski postupak treba primijeniti.

Što ako se kasnije odluči da roba ipak ostaje u Hrvatskoj?

Planovi se mogu promijeniti.

Primjerice, stroj je došao samo radi demonstracije, ali ga hrvatska tvrtka nakon prezentacije odluči kupiti.

Tada roba više ne odgovara prvotnoj ideji privremenog korištenja i ponovnog izvoza.

Prije trajnog ostanka mora se provesti odgovarajući carinski postupak, primjerice puštanje robe u slobodni promet, uz obračun primjenjivih davanja i ispunjavanje ostalih uvoznih uvjeta. Europska komisija navodi da puštanje robe u slobodni promet uključuje naplatu primjenjivih uvoznih carina i drugih davanja te provedbu odgovarajućih uvoznih zahtjeva.

Nije dobro jednostavno propustiti rok za ponovni izvoz.

Promjenu namjene treba carinski uredno riješiti.

Najčešći problem: postupak se počne provjeravati tek kada roba stigne na granicu

Tvrtka dogovori posudbu stroja, organizira kamion i tek zatim pita:

„Što trebamo za carinu?“

Tada se može utvrditi da nedostaju:

• serijski brojevi
• odgovarajući račun ili drugi dokument o vrijednosti
• objašnjenje svrhe uvoza
• osiguranje
• odobrenje
• dodatna dokumentacija

Zato privremeni uvoz treba planirati prije fizičkog transporta robe.

Još je važnije unaprijed odrediti hoće li se roba samo koristiti ili će se na njoj obavljati popravak, prerada ili druga obrada, jer o tome može ovisiti izbor carinskog postupka.

PON-ŠPED promet – kada roba dolazi privremeno, carinski postupak treba planirati unaprijed

PON-ŠPED promet iz Zagreba bavi se međunarodnom špedicijom, uvoznim i izvoznim carinjenjem te organizacijom transporta robe između Europske unije i trećih zemalja.

U sklopu posredovanja pri carinskim postupcima posebno navode carinjenje pri uvozu, izvozu, provozu te privremenom i redovnom uvozu, kao i podnošenje potrebne dokumentacije carinskim tijelima.

Uz carinsko zastupanje organiziraju i zbirnu kamionsku, zračnu i pomorsku dopremu robe, pa klijenti na jednom mjestu mogu povezati prijevoz s odgovarajućim carinskim postupkom.

Ako vam iz treće zemlje dolazi stroj, profesionalna oprema, izložbeni primjerak ili druga roba koja će se nakon određenog razdoblja ponovno vratiti izvan EU-a, vrijedno je uključiti PON-ŠPED promet još prije organiziranja otpreme. Tako se može na vrijeme provjeriti odgovara li konkretnoj situaciji privremeni uvoz ili neki drugi carinski postupak te koja je dokumentacija potrebna.

Nije svaka roba koja prijeđe granicu namijenjena klasičnom uvozu. Ako dolazi samo na sajam, demonstraciju, projekt ili drugu privremenu uporabu i planira se ponovno izvesti, carinski propisi nude posebna rješenja. Ključ je pravilno odabrati postupak prije nego što roba krene na put.