Bioenergija - Đuro Đuka Bajić

„Steže me želudac od nervoze“, „Kad sam pod stresom, ništa ne mogu jesti“ ili „Čim se uzrujam, počnu probavne tegobe“ – rečenice su koje mnogi prepoznaju iz vlastitog iskustva.

Probavni sustav i psihičko stanje doista su povezani. Mozak i probavni sustav neprestano razmjenjuju signale, pa dugotrajna napetost, zabrinutost i stres kod nekih ljudi mogu utjecati na apetit, probavu i osjećaj nelagode u trbuhu.

Zato nije neobično da se u stresnijim razdobljima pojave ili pojačaju simptomi poput nadutosti, osjećaja težine, mučnine, nelagode u području želuca ili promjena u probavi.

Zašto stres možemo osjetiti upravo u želucu?

Kada smo izloženi stresu, organizam se priprema na reakciju „bori se ili bježi“.

Tada se mijenja aktivnost brojnih tjelesnih sustava, uključujući probavni sustav. Kod nekih ljudi probava se usporava, dok kod drugih može postati ubrzana ili nepravilna.

Stres također može utjecati na:

• apetit
• osjetljivost probavnog sustava
• osjećaj mučnine
• napetost trbušnih mišića
• ritam pražnjenja crijeva
• doživljaj postojećih probavnih simptoma

Zbog toga osoba može osjećati izražene probavne smetnje čak i kada se nalazi pod velikim emocionalnim ili poslovnim opterećenjem.

„Leptirići u trbuhu“ nisu slučajnost

Povezanost emocija i probave osjećamo još od djetinjstva.

Prije važnog ispita, razgovora za posao, javnog nastupa ili druge stresne situacije možemo osjetiti „leptiriće“, stezanje ili nelagodu u trbuhu.

To je jednostavan primjer veze između živčanog i probavnog sustava.

Problem nastaje kada stres nije kratkotrajan, nego traje tjednima ili mjesecima. Tada i probavne tegobe kod osjetljivijih osoba mogu postati učestalije.

Koje se tegobe mogu pojačati tijekom stresnih razdoblja?

Stres nije jedini niti nužno glavni uzrok probavnih problema, ali može biti jedan od čimbenika koji ih pogoršava.

Neki ljudi tijekom psihički zahtjevnih razdoblja češće primjećuju:

• žgaravicu
• nadutost
• grčeve
• mučninu
• osjećaj težine nakon obroka
• promjene apetita
• proljev ili zatvor
• neugodu u gornjem dijelu trbuha

Važno je razlikovati povremene simptome povezane sa stresom od tegoba koje su česte, jake ili traju dulje vrijeme.

Na probavu utječu i naše navike tijekom stresa

Stres često ne djeluje samo izravno.

Kada smo pod pritiskom, mijenjaju se i naše svakodnevne navike.

Možemo:

• preskakati obroke
• jesti prebrzo
• konzumirati više kave
• birati masniju ili težu hranu
• piti manje vode
• lošije spavati
• manje se kretati

Sve to dodatno može opteretiti probavni sustav.

Zato je kod želučanih tegoba korisno promatrati širu sliku, a ne samo jedan simptom.

Može li smanjenje napetosti pomoći?

Kod osoba kod kojih stres očito pogoršava probavne smetnje korisno je raditi i na smanjenju općeg psihofizičkog opterećenja.

To može uključivati:

• dovoljno sna
• redovite obroke
• umjereno kretanje
• vrijeme za odmor
• tehnike opuštanja
• smanjenje pretjerane konzumacije kofeina i alkohola
• bolju organizaciju svakodnevnih obaveza

Nekim osobama odgovaraju i komplementarni pristupi usmjereni na opuštanje i smanjenje osjećaja napetosti.

Važno je pritom imati realna očekivanja – cilj takvih metoda nije zamijeniti medicinsku dijagnostiku i liječenje, nego eventualno biti dodatna podrška općem osjećaju dobrobiti.

Kada želučane tegobe ipak treba provjeriti kod liječnika?

Nije svaka bol u želucu posljedica stresa.

Ako se simptomi ponavljaju, traju dulje vrijeme ili postaju intenzivniji, važno je obratiti se liječniku kako bi se isključili drugi mogući uzroci.

Posebno ne treba odgađati pregled ako se pojave:

• jaka ili trajna bol
• neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
• povraćanje koje se ponavlja
• krv u stolici ili povraćenom sadržaju
• izražen gubitak apetita
• teškoće s gutanjem
• povišena temperatura
• simptomi koji vas bude noću

Takvi znakovi zahtijevaju medicinsku procjenu i ne bi ih trebalo pripisivati samo stresu.

Tijelo često pokazuje kada je opterećenja previše

Stres se ne manifestira kod svih jednako.

Netko osjeti glavobolju, netko napetost u vratu i leđima, a kod nekoga se prvo javljaju upravo probavne smetnje.

Zato je korisno prepoznati vlastite znakove upozorenja i reagirati prije nego što kronična napetost počne ozbiljnije utjecati na svakodnevni život.

Briga o probavi zato ponekad znači i brigu o odmoru, snu, načinu prehrane i ukupnoj psihofizičkoj ravnoteži.

Bioenergija – Đuro Đuka Bajić: individualan pristup komplementarnim metodama

Ako uz svakodnevni stres osjećate napetost i tražite dodatne načine opuštanja, možete se obratiti Bioenergiji – Đuro Đuka Bajić.

Đuro Đuka Bajić iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u radu s bioenergijom i drugim komplementarnim pristupima, uz individualan pristup svakom korisniku.

Takvi pristupi mogu se promatrati kao dopuna brizi o općem osjećaju ravnoteže i opuštanja, ali ne kao zamjena za liječnički pregled ili propisanu terapiju kod probavnih bolesti.

Za više informacija o dostupnim tretmanima obratite se Bioenergiji – Đuro Đuka Bajić i dogovorite termin.

Kada tijelo reagira na dugotrajan stres, ponekad je upravo prepoznavanje povezanosti psihičkog i tjelesnog opterećenja prvi korak prema kvalitetnijoj brizi o sebi.