SANSEGUS d. o. o.

Današnja vremena

Kraj komunističkog režima 1990 godine označio je još jednu ključnu točku u povijesti otoka. Ljudi koji su emigrirali u Sjedinjene Države ponovo su se mogli vratiti na otok, koji su napustili prije toliko godina. Međutim, većina tih ljudi je u SAD-u izgradila potpuno novi život, te tamo imaju stalne poslove, kuće ili stanove. Zbog toga jedini koji su se odlučili vratiti za stalno su bili umirovljenici, koji su odlučili svoje posljednje dane provesti na otoku na kojem su rođeni.

Danas otok broji oko 200 stalnih žitelja. Uz iznimku od nekoliko mlađih ljudi, većina današnjih otočana su ljudi u poznijim godinama.

Život na otoku ima kružnu dinamiku: preko zime otok je praktični napušten. S druge strane u vrhu turističke sezone na otoku bude i više od 1.500 ljudi.

Na otoku postoji škola, ambulanta, poštanski ured, stolar, dvije trgovine, svjetionik, crkva i dvije kapelice, te groblje. Postoji dakako i nekoliko restorana i kafića, te vinarija. Više o tome možete pročitati na stranicama koje govore o restoranima i o praktikalijama.
Ljudi i tradicija

(2007) Djevojčice u susačkim narodnim nošnjamaNarječje hrvatskog koji se govori na Susku je mješavina starohrvatskog te raznih stranih jezika koje su bile složbeni jezici u vrijeme kada je Susak bio pod stranim vladarima: talijanski, francuski i njemački. Zbog svoje udaljenosti od kopna idrugih otoka, Susak je predstavljao izoliranu okolinu koja je omogućila razvoj i očuvanje ovog specifičnog narječja. Jezik koji govore autohtoni mještani je toliko drugačiji od standardnog hrvatskog jezika, da turisti koji dolaze sa kopna jedva da mogu razaznati koju riječ.

Osim na Susku, ovaj je dialekt još aktivno korišten u zajednici susačkih emigranata u Sjedinjenim Državama. Nažalost, jezik se rijetko prenosi na mlađe generacije, te tako već treća generacija potomaka izvornih suščana obično govori samo engleski.

Ljepota susačkih svečanih narodnih nošnji nadaleko je poznata. Mlade žene nose kratku suknju živopisnih boja, te odgovarajući prsluk. Ispod suknje nose ružičaste ili narančaste duge vunene čarape. Na otoku se kao suvenir mogu kupiti lutke obučene u takvu odjeću.

Suščane raseljene diljem svijeta možemo prepoznati po njihovim prezimenima. Način na koji se ona zapisuje se prilagođavao povijesnim prilikama, te tako neka prezimena imaju i šest varijanti. Slijedi njihov popis, gdje su u zagradama upisane različite varijante:

    Busanić (Bussanich, Bussanic)
    Hrončić (Hroncich, Hroncic)
    Matesić (Mattessich)
    Mirković (Mircovich)
    Morin
    Picinić (Picinich, Piccinich, Picinic, Piccinic, Picini, Piccini)
    Skrivanić (Scrivanich)
    Tarabokija (Tarabocchia, Tarabochia, Tarabokia)

Više o stanovnicima Suska, odnosno o Sansegotima kako sami sebe nazivaju, možete naćin a adresi: Sansegoti - stanovnici otoka Suska