Bolnica, klinika, ambulanta - Vukomerec

Koljeno je jedan od najsloženijih i najopterećenijih zglobova u ljudskom tijelu. Svakodnevno podnosi težinu tijela, sudjeluje u kretanju i amortizira udarce. Zbog složene građe i biomehanike, koljenski je zglob opterećen sa oko 4 tjelesne težine. Upravo zbog toga je  podložan mehaničkim trošenjem zglobnih hrskavica i traumatskim oštećenjima i ozljedama, te reumatskim upalnim promjenama. Najčešći uzrok oštećenja i bolesti zglobnih hrskavica koljenskog zgloba je poremećena osovina, odnosno osovinski deformiteti nogu. Dijete se rađa sa umjerenim varus deformitetima nogu (koljena i potkoljenica), da bi postupno u trećoj godini života iz varusa prešlo u blagi (fiziološki) položaj valgusa od 6⁰ i u tom  položaju koljenski zglob ostaje cijeli život. Međutim, svjedoci smo da u nekih ljudi varus koljena nisu prešla u  blagi valgus, nego su stalno zadržala varus položaj (veći ili manji stupanj “O” noge), a u drugih su koljena prešla fiziološku granicu valgusa od 6⁰ i zadržala veći ili manji stupanj valgusa (“X” noge). Tako je nastao poremećaj mehaničke osovine nogu, što će, ako se ne liječi, zavisno od stupnja poremećaja, dovesti do propadanja hrskavice medijalnog dijela zgloba koljena sa varus deformitetima (“O” noge) i hrskavice lateralnog dijela zgloba sa valgus deformitetima (“X” noge). Kažemo da će koljena ranije ostariti. Sa takvim nogama mlađi ljudi uglavnom nemaju smetnje ni bolove i zato ih treba “nagovoriti” na operacijski zahvat ispravljanja poremećene mehaničke osovine nogu prije nego nastane oštećenje hrskavice, kako bi se spriječila rana artroza koljenskog zgloba. Artroze koljena mogu nastati i bez poremećaja mehaničke osovine nogu, najčešće nakon traume i prijeloma zglobnih tijela, reumatskih bolesti, upala, a nekad i genetika igra ulogu. Potpuno uništenje zglobnih hrskavica koljena zahtijeva ugradnju proteza, dok se blaži stupanj artroze može liječiti konzervativno, davanjem injekcija u koljenski zglob, smanjenjem tjelesne težine i procedurama fizikalne terapije.   Karakteristične tegobe bolesnika sa artrozom koljena javljaju se najčlešće pri čučnju i pri podizanju iz čučnja, te pri hodu po stubama, Spomenute tegobe su više vezane uz tzv. femoro-patelarnu artrozu, Bolesnike treba savjetovati da izbjegavaju spomenute radnje, a također se ne preporuča ni predugo hodanje. Česti su izljevi u zglob, zato se treba javiti ortopedu.U dječjoj dobi na koljenu se mogu javiti bolovi par cm niže od koljenskog zgloba, na mjestu pripoja patelarne tetive za tuberositas tibije, što spada u bolest rasta; treba obaviti pregled ortopeda. Rijetko se u istoj dobi zna dogoditi da patela pobjegne (iščaši se) na izvanjsku stranu koljena, iako trauma nije bila žestoka. Tome je najčešće razlog visoko položena patela i jači poremećaj osovine noge, osobito prema valgusu; treba se hitno javiti ortopedu.Kod odraslih, osobito onih koji prakticiraju bavljenje nekim sportom, česte su ozljede meniskusa. Ako koljeno natekne nakon par dana od ozljede, onda u koljenu ne očekujemo krv, inače ako koljeno natekne nakon par sati od ozljede, ozljeda je ozbiljnija, u zglobu očekujemo krv (hemartros). Pomišljamo na koštani prijelom, na ligamentarne ozljede i ozljede zglobne čahure. Treba se hitno javiti ortopedu.  Vaše koljeno zaslužuje pažnju prije nego što vas potpuno zaustavi. Neka vaš izbor za pregled i liječenje bude iskusni ortoped Prof.dr.sc. Marinko Erceg, u svojoj Ortopedskoj ordinaciji u Splitu.

Prvi pregled:Na pregled treba ponijeti :- Osobnu iskaznicu- Naočale ili kontaktne leće (ukoliko ih koristite)- Potvrdu o zdravstvenom stanju" (povijest bolesti) od liječnika obiteljske medicine nestariju od 30 dana- medicinsku dokumentaciju/nalaze ukoliko bolujete od nekih bolesti/stanjaliječnički pregled za vozače amatere obuhvaća psihologijsko testiranje, pregled vida izaključni pregled specijaliste medicine rada. Nije potrebno doći natašte!liječnički pregled za vozače profesionalce obuhvaća laboratorijsku analizu krvi i urina,psihologijsko ispitivanje, pregled vida, ispitivanje sluha, spirometrija, EKG te zaključnipregled specijaliste medicine rada. Potrebno doći natašte!Pregled za produljenje vozačke dozvoleNa pregled treba ponijeti :- Osobnu iskaznicu- Naočale ili kontaktne leće (ukoliko ih koristite)- Potvrdu o zdravstvenom stanju" (povijest bolesti) od liječnika obiteljske medicine nestariju od 30 dana- medicinsku dokumentaciju/nalaze ukoliko bolujete od nekih bolesti/stanjaliječnički pregled za vozače amatere obuhvaća psihologijsko testiranje, pregled vida izaključni pregled specijaliste medicine rada. Nije potrebno doći natašte!liječnički pregled za vozače profesionalce obuhvaća laboratorijsku analizu krvi i urina,psihologijsko ispitivanje, pregled vida, ispitivanje sluha, spirometrija, EKG te zaključnipregled specijaliste medicine rada. Potrebno doći natašte!Izvanredni liječnički pregled- Dopis policije iz kojeg se može evidentirati razlog upućivanja na liječnički pregled– Osobnu iskaznicu– Naočale ili kontaktne leće (ukoliko ih koristite)– Potvrdu o zdravstvenom stanju" (povijest bolesti) od liječnika obiteljske medicinene stariju od 30 dana– medicinsku dokumentaciju/nalaze ukoliko bolujete od nekih bolesti/stanjaIzvanredni liječnički pregled za vozački, za vozače amatere i profesionalce obuhvaćalaboratorijsku dijagnostiku, psihologijsko testiranje, pregled vida, ispitivanje sluha (Zaprofesionalne kategorije), EKG (Za profesionalne kategorije), pregled neuropsihijatra(vanjska usluga, ako je potrebno), te pregled specijaliste medicine rada, potrebno je doćina tašte. Ne konzumirati ništa od hrane i pića (osim vode) u vremenskom razmaku od 6do 8 sati prije uzimanja uzoraka. Obavezno popiti lijekove koje redovito uzimate.Zamjena inozemne vozačke dozvoleNa pregled treba ponijeti :- osobnu iskaznicu/ dozvolu boravka- postojeću vozačku dozvolu- Naočale ili kontaktne leće (ukoliko ih koristite)- potvrdu o zdravstvenom stanju" (povijest bolesti) ako je moguće pribaviti- medicinsku dokumentaciju/nalaze ukoliko bolujete od nekih bolesti/stanjaliječnički pregled za vozače amatere obuhvaća psihologijsko testiranje, pregled vida izaključni pregled specijaliste medicine rada. Nije potrebno doći natašte!liječnički pregled za vozače profesionalce obuhvaća laboratorijsku analizu krvi i urina,psihologijsko ispitivanje, pregled vida, ispitivanje sluha, spirometrija, EKG te zaključnipregled specijaliste medicine rada. Potrebno doći natašte!

U užurbanom ritmu svakodnevice često zanemarujemo signale koje nam tijelo šalje. Umor, probavne smetnje, ubrzan puls ili pritisak mogu djelovati bezazleno, no ponekad su upravo ti simptomi prvi znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Internistički pregled jedan je od najsveobuhvatnijih dijagnostičkih pregleda kojim se mogu otkriti rani znakovi bolesti i spriječiti njihovo napredovanje.Internist je liječnik specijaliziran za dijagnostiku i liječenje bolesti unutarnjih organa, poput srca, pluća, jetre, bubrega, probavnog i endokrinog sustava. Za razliku od pregleda koji se fokusiraju na jedan organ ili simptom, internistički pregled promatra tijelo kao cjelinu i povezuje različite tegobe u jednu medicinsku sliku. Upravo zato iznimno je važan kada simptomi nisu jasni, ali osjećate da s vašim zdravljem nešto nije u redu.Preventivni internistički pregled preporučuje se osobama starijima od 40 godina, onima koji imaju kronične bolesti u obitelji, kao i svima koji žele odgovorno pratiti svoje zdravlje. Pregled se sastoji od detaljnog razgovora s liječnikom, fizikalnog pregleda, EKG-a i po potrebi dodatnih laboratorijskih ili dijagnostičkih pretraga. Cilj nije samo otkrivanje bolesti, već i pravodobna preporuka za promjenu životnih navika, uvođenje terapije ili upućivanje na daljnje preglede.U Poliklinici dr. Vlašić internistički pregledi provode se temeljito, stručno i u ugodnoj atmosferi. Svakom pacijentu pristupa se individualno, s ciljem da se pravodobno prepozna i spriječi razvoj zdravstvenih tegoba. Ne čekajte da problemi postanu ozbiljni – zdravlje je najvrjedniji kapital, a prevencija njegov najpametniji oblik ulaganja.

Bolni sindromi u vratu su česte neugodne bolne epizode koje se često javljaju poslije trećeg desetljeća života. Bolne sindrome vratne kralježnice karakterizira najvažniji simptom, a to je bol. Uz bol se pojavljuje ukočenje (kontraktura) vrata, zaštitna pozicija odmakom vrata u stranu (shift) i naprijed (anteropozicija), spazmi okolnih mišićnih struktura sprečavajući pokretanje vrata, a ponekad i osjećaj trnjenja (parestezije). Vratni sindromi se dijele na CERVIKALNI, CERVIKOBRAHIJALNI i CERVIKOCEFALNI SINDROM. Kod cervikalnog sindroma se bol nalazi u vratu i nerijetko širi prema ramenima, lopaticama i prsnom košu. Cervikobrahijalni sindrom specificira bol koja se širi prema jednoj ili obje ruke, ponekad uz slabost i smanjenom osjetu u rukama. Za cervikocefalni sindrom je karakteristično širenje boli iz stražnjeg djela vrata u glavu.   Karakteristično mjesto za pojavu ovih sindroma je prijelaz više pokretne vratne kralježnice u manje pokretnu torakalnu kralježnicu. Najčešći lokalitet je u nivoima donje vratne kralježnice između 4. i 7. vratnog kralješka. Zbog sila i opterećenja koja se opetovano ponavljaju, najčešći uzroci vratnih sindroma su degenerativne promjene u vratu. Daljnji uzroci mogu biti traumatske povrede vratne kralježnice, dugotrajan rad u sjedećoj poziciji uz lošu posturalnu prilagodbu cijele kralježnice, nepravilan rad za kompjuterom, loši uvjeti rada, stres i smanjena tjelesna aktivnost koja pogoduje nastanku vratnih sindroma. Važno je znati da se bolovi u vratu mogu javiti zbog raznih bolesti kao što su radikulopatija, neuritis, meningitis, ali i bolesti organa i struktura iz udaljenih mjesta kao što su glava, srce, pluća, gušterača, žučna vreća, ali i struktura oko ramenog pojasa i torakalne kralježnice. U svakom slučaju od iznimne je važnosti pronalaženje primarnog uzroka boli kako bi i terapija bila brza i učinkovita. Pregled je koncipiran uzimanjem anamneze, fizikalnog pregleda i rengenskih snimki (RTG). U slučaju potrebe traže se i druge dijagnostičke metode kao što su magnetska rezonanca (MR), kompjuterizirana tomografija (CT), elektromioneurografija (EMNG), laboratorijske pretrage i dr. Kako se dešava da je rengenski nalaz uredan, dijagnostika se mora usmjeriti na druge dijagnostičke metode u cilju pronalaženja uzroka.   LIJEČENJE Terapija akutnog vratnog bolnog sindroma je usmjerena na smanjivanje boli, mišićnog spazma i upalne komponente mirovanjem, krioterapijom (terapija ledom), Kinesio Tapingom, medikamentozno (analgetici, nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi, miorelaksansi), procedurama elektroanalgezije (transkutana električna neuralna stimulacija-TENS, visokofrekventnom elektromagnetskom terapijom frekvencije 80-250 Hz), blagim analgetskim miofascijalnim mobilizacijama mekih struktura čime se ubrzava proces liječenja, trakcijom vrata i opuštanjem vrata na adekvatnoj ugodnoj vratnoj potpori (memory rola ili memory jastuk).U početku se može koristiti Schanzov ovratnik u cilju rasterećenja vrata. Kada se smanji bol i upalna komponenta, terapija se usmjerava na opuštanje mišićnog spazma i napetosti masažnim (Trigger point) i miofascijalnim tehnikama, toplinskim procedurama (infracrvena lampa, vruća rola), elektroterapijom (ultrasonoforeza-ultrazvučna terapija uz aplikaciju lijeka, dijadinamske, interferentne struje, galvanizacija), povećanje gibljivosti vrata, ramena i povezanih struktura globalno i segmentalno kineziterapijom, mišićnim i osteoartikularnim (zglobnim) tehnikama uz oprez na kontraindikacije, povećanje snage mišića i vježbe disanja.    Posturalne vježbe i edukacija se provode u kasnijoj fazi liječenja. Posturalne vježbe su bitne za osiguravanje fizioloških posturalnih odnosa u tijelu, a edukacija je usmjerena ka učenju zaštitnih pozicija, pravilnih uvjeta rada, sjedenja na stolici prigodne visine uz puni naslon i lumbalnu potporu (McKenzie rola), spavanja u svim pozicijama ukoliko ne postoje kontraindikacije, korištenje memory anatomskog madraca, memory jastuka ili vratne role u pozicijama na leđima i boku, korištenje McKenzie noćne lumbalne role ukoliko je udružen lumbalni bolni sindrom, redovno izvođenje naučenih vježbi kod kuće, korištenje ortopedskih uložaka u cilju smanjenja mikrotrauma koje dolaze od kontakta sa podloge na stopala. Kirurško liječenje je indicirano samo u iznimno teškim slučajevima vratnog bolnog sindroma. Kako se recidivi vratnog sindroma ne bi ponavljali, treba redovno primjenjivati naučene vježbe, koristiti savjete i pomagala, periodično koristiti masažu, fizikalnu i manuelnu terapiju 2-4x mjesečno kako bi se što prije uočilo i djelovalo na uzroke vratnog sindroma.