Knjigovodstveni servis KONTO INDIKATOR

Fiskalizacija u Hrvatskoj više nije vezana samo uz račune izdane krajnjim potrošačima. Od 1. siječnja 2026. poslovanje među poduzetnicima ušlo je u novu fazu digitalizacije – uvedena je obvezna razmjena i fiskalizacija eRačuna za velik dio domaćih B2B transakcija.

Promjene koje donosi Fiskalizacija 2.0 utječu na način izdavanja, zaprimanja, evidentiranja i fiskaliziranja računa, ali i na organizaciju knjigovodstva, poslovnog softvera i interne administracije.

Za poduzetnike to znači da račun više nije samo dokument koji se pošalje kupcu e-mailom. Novi sustav podrazumijeva strukturirane elektroničke podatke, povezivanje s Poreznom upravom te nova pravila izvještavanja.

Što je zapravo Fiskalizacija 2.0?

Fiskalizacija 2.0 odnosi se prije svega na proširenje fiskalizacije na eRačune u poslovanju između poduzetnika.

Prema Poreznoj upravi, cilj je da se podaci o ulaznim i izlaznim eRačunima evidentiraju digitalno, uz bržu razmjenu podataka i postupno smanjenje potrebe za pojedinim zasebnim poreznim evidencijama i administrativnim postupcima.

Promjena je značajna upravo zato što prelazak na eRačune nije samo zamjena papira digitalnim dokumentom. Riječ je o drukčijem načinu razmjene računovodstvenih podataka.

eRačun nije PDF račun poslan e-mailom

Ovo je jedna od najvažnijih razlika koju poduzetnici trebaju razumjeti.

Račun izrađen u Wordu ili računovodstvenom programu, spremljen kao PDF i poslan kupcu e-mailom nije eRačun u smislu Fiskalizacije 2.0.

eRačun je račun izrađen i razmijenjen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje automatsku računalnu obradu njegovih podataka.

To omogućuje da se podaci poput:

• izdavatelja i primatelja
• datuma računa
• stavki
• poreznih stopa
• iznosa
• podataka o robi ili usluzi
• mogu automatski učitati i obraditi bez ručnog prepisivanja iz PDF dokumenta

Tko od 1. siječnja 2026. mora izdavati eRačune?

Od 1. siječnja 2026. porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a u Hrvatskoj obvezni su izdavati i zaprimati eRačune za propisane tuzemne transakcije s drugim poslovnim subjektima obuhvaćenima sustavom.

To znači da je za veliki broj hrvatskih poduzetnika klasično slanje računa u PDF-u među domaćim poslovnim subjektima zamijenjeno strukturiranom razmjenom eRačuna.

Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a tijekom 2026. imaju obvezu biti sposobni zaprimati eRačune, dok se njihova obveza izdavanja uvodi u sljedećoj fazi.

Što se mijenja od 1. siječnja 2027.?

Fiskalizacija 2.0 uvodi se postupno.

Od 1. siječnja 2027. obveznici koji nisu u sustavu PDV-a, a tijekom 2026. imaju obvezu zaprimanja eRačuna, započinju ih i izdavati.

To je važno za:

• obrtnike izvan sustava PDV-a
• određene male poduzetnike
• druge obveznike koji tijekom 2026. još nisu morali izdavati eRačune

Drugim riječima, činjenica da poduzetnik tijekom 2026. nema obvezu izdavanja eRačuna ne znači da Fiskalizacija 2.0 na njega ne utječe.

Priprema za 2027. zato ne bi trebala početi tek krajem sljedeće godine.

MIKROeRAČUN za poduzetnike koji nisu u sustavu PDV-a

Za određene porezne obveznike koji nisu u sustavu PDV-a Porezna uprava osigurala je besplatnu aplikaciju MIKROeRAČUN.

Tijekom 2026. ona omogućuje, među ostalim, zaprimanje eRačuna, fiskalizaciju njihova zaprimanja, pregled i čuvanje računa te evidentiranje odbijanja računa.

Od 1. siječnja 2027. putem MIKROeRAČUN-a bit će omogućeno i izdavanje te fiskalizacija izdanih eRačuna.

Aplikacija je dostupna putem sustava ePorezna korisnicima koji ispunjavaju propisane uvjete.

Što je informacijski posrednik?

Za razmjenu eRačuna poslovni subjekt može koristiti odgovarajuće informatičko rješenje odnosno usluge informacijskog posrednika.

Informacijski posrednik omogućuje kreiranje, slanje i zaprimanje eRačuna te može pružati i povezane usluge fiskalizacije i eIzvještavanja.

Porezna uprava objavljuje popis informacijskih posrednika koji su zadovoljili potrebne uvjete i dobili potvrdu o sukladnosti.

Prilikom izbora rješenja poduzetnik treba razmotriti kako će se ono povezati s njegovim postojećim računovodstvenim ili ERP programom te tko će u poslovnom procesu biti zadužen za izdavanje, kontrolu i obradu računa.

Nova obveza: KPD oznake na stavkama računa

Jedna od značajnih novosti odnosi se na Klasifikaciju proizvoda po djelatnostima – KPD 2025.

Porezna uprava navodi da se stavke roba i usluga u eRačunu moraju povezati s odgovarajućom klasifikacijskom oznakom te se u eRačunu iskazuje šesteroznamenkasta KPD oznaka.

Za poduzetnika to znači da nije dovoljno samo napisati naziv usluge ili proizvoda.

Potrebno je provjeriti kojoj KPD kategoriji pripada ono što se prodaje.

To može biti posebno zahtjevno za tvrtke koje imaju velik broj različitih artikala ili različite vrste usluga.

Zašto je KPD važno pripremiti unaprijed?

Ako poduzetnik ima nekoliko usluga, postupak povezivanja može biti relativno jednostavan.

No trgovina sa stotinama proizvoda ili tvrtka koja pruža veliki broj različitih usluga mora kvalitetno pripremiti šifrarnik.

Pogrešno ili površno klasificiranje artikala može kasnije stvarati probleme u procesu izdavanja računa.

Zato je korisno pregledati:

• popis proizvoda i usluga
• postojeće šifre artikala
• nazive koji se pojavljuju na računima
• odgovarajuće KPD 2025. oznake
• način na koji će se podaci povezati s računovodstvenim programom

Porezna uprava za pretraživanje oznaka upućuje na službenu klasifikaciju i aplikaciju KLASUS Državnog zavoda za statistiku.

Fiskalizira se i ulazni i izlazni eRačun

Fiskalizacija 2.0 ne odnosi se samo na račun koji poduzetnik izdaje kupcu.

Porezna uprava navodi obvezu dostave fiskalizacijskih podataka i za izlazne i za ulazne eRačune.

To dodatno povećava važnost dobre povezanosti između poduzetnika, informacijskog sustava i knjigovodstva.

Nije više riječ samo o tome je li račun „stigao u inbox“, nego treba pratiti njegov elektronički status i pravilno ga evidentirati.

Što je eIzvještavanje?

Uz fiskalizaciju eRačuna uvedene su i dodatne obveze koje Porezna uprava naziva eIzvještavanjem.

Izdavatelj eRačuna mora u propisanim situacijama dostavljati podatke o:

• naplati izlaznog računa
• isporuci za koju nije izdan eRačun

Primatelj eRačuna dostavlja podatak o odbijanju ulaznog eRačuna.

Zato poslovni proces ne završava samim izdavanjem dokumenta.

Tvrtke trebaju imati jasno definiran način praćenja naplate, odbijenih računa, storna i drugih situacija koje mogu utjecati na izvještavanje.

Što kada kupac odbije eRačun?

Kod klasičnog poslovanja odbijeni račun često je završavao u komunikaciji između računovodstva dviju tvrtki.

U novom sustavu status odbijanja postaje dio strukturiranog procesa.

Primatelj eRačuna ima obvezu dostaviti propisani podatak o odbijanju računa.

Zbog toga je još važnije da poduzetnici uspostave jasnu internu proceduru:

• tko kontrolira zaprimljene račune
• tko odlučuje o odbijanju
• kako se komunicira s dobavljačem
• kako se ispravak evidentira u knjigovodstvu

Što je s računima prema inozemstvu?

Obveza Fiskalizacije 2.0 u ovoj fazi prvenstveno se odnosi na tuzemne transakcije obuhvaćene Zakonom.

Porezna uprava u svojim pojašnjenjima navodi da se za transakcije na tržištu EU-a te kod uvoza i izvoza zasad nastavlja postojeća praksa izdavanja i zaprimanja računa te odgovarajućeg poreznog izvještavanja.

To je važno za poduzetnike koji istodobno posluju s hrvatskim i inozemnim kupcima, jer se postupak ne mora jednako primjenjivati na svaki izdani račun.

Fiskalizacija 2.0 nije samo posao za informatičara

Budući da se govori o eRačunima i digitalnim sustavima, lako je steći dojam da je Fiskalizacija 2.0 prije svega IT projekt.

No ona jednako utječe na:

• računovodstvo
• prodaju
• nabavu
• administraciju
• naplatu
• porezne evidencije

Primjerice, prodaja mora znati jesu li artikli pravilno klasificirani, administracija mora pravilno izdavati račune, nabava treba pratiti zaprimljene eRačune, a knjigovodstvo treba imati usklađene podatke za pravilno evidentiranje.

Najbolji rezultat zato se postiže kada se promjena promatra kao novi poslovni proces, a ne samo kao instalacija novog programa.

Što bi poduzetnici trebali provjeriti?

Bez obzira na veličinu tvrtke, korisno je provjeriti nekoliko osnovnih pitanja:

• jesmo li u sustavu PDV-a
• jesmo li obvezni izdavati ili samo zaprimati eRačune
• kojim ćemo sustavom razmjenjivati eRačune
• jesu li naši proizvodi i usluge povezani s KPD 2025. oznakama
• može li postojeći računovodstveni program podržati novi način rada
• tko kontrolira zaprimljene eRačune
• kako evidentiramo odbijene račune
• kako pratimo naplatu
• jesu li zaposlenici upoznati s novim postupkom
• jesu li knjigovodstvo i interni procesi međusobno usklađeni

Kod malog obrta na ova pitanja možda odgovara jedna osoba. Kod većih tvrtki može biti uključeno nekoliko odjela.

Dobar knjigovođa postaje još važniji

Digitalizacija ne znači da je knjigovodstvena podrška postala manje potrebna.

Naprotiv, promjene poput Fiskalizacije 2.0 dodatno pokazuju koliko je važno da poduzetnik razumije svoje porezne obveze i na vrijeme uskladi poslovanje s novim pravilima.

Knjigovođa može pomoći u razumijevanju:

• koje se obveze odnose na konkretan poslovni subjekt
• kako pravilno organizirati dokumentaciju
• na koji način povezati nove procese s postojećim knjigovodstvom
• što treba pratiti kod ulaznih i izlaznih računa

kako se pripremiti za sljedeće faze primjene sustava.

KONTO INDIKATOR – podrška u poslovanju i novim računovodstvenim obvezama

Promjene poput Fiskalizacije 2.0 lakše je provesti kada poduzetnik uz sebe ima računovodstvenog partnera koji prati porezne propise i razumije svakodnevno poslovanje.

Knjigovodstveni servis KONTO INDIKATOR iz Zagreba pruža knjigovodstvene i računovodstvene usluge, porezno i poslovno savjetovanje, obračun poreza, vođenje poslovnih knjiga te knjiga ulaznih i izlaznih računa. Usluge su dostupne obrtima, pravnim osobama, OPG-ovima i neprofitnim organizacijama.

Za poduzetnike koji žele uredno organizirati poslovne knjige i lakše se snaći u novim poreznim i administrativnim obvezama, stručna računovodstvena podrška može biti važan oslonac u prilagodbi Fiskalizaciji 2.0.

Fiskalizacija 2.0 nije samo novi način slanja računa. Ona mijenja cijeli tok dokumenta – od izdavanja i zaprimanja do fiskalizacije, naplate i računovodstvene evidencije. Što se poslovni procesi bolje usklade s novim pravilima, to će svakodnevno poslovanje biti jednostavnije i sigurnije.