Zajednički odvjetnički ured Damir Rudeš, Marijo Rođak i Hrvoje Kalauz

Ozljeda na radu može ozbiljno utjecati na zdravlje, radnu sposobnost i financijsku sigurnost radnika. Uz troškove liječenja i privremenu nesposobnost za rad, posljedice mogu uključivati dugotrajne bolove, smanjenu pokretljivost, potrebu za tuđom pomoći ili nemogućnost nastavka obavljanja dotadašnjeg posla.

U takvim okolnostima ozlijeđeni radnik može imati pravo na naknadu pretrpljene štete. Međutim, za uspješno ostvarivanje odštetnog zahtjeva potrebno je pravodobno prikupiti dokumentaciju i dokazati ključne činjenice povezane s nastankom ozljede i njezinim posljedicama.

Kada se ozljeda smatra ozljedom na radu?

Ozljedom na radu u pravilu se smatra ozljeda koja je nastala tijekom obavljanja poslova za poslodavca ili u vezi s obavljanjem tih poslova. Ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, u ovu kategoriju mogu pripadati i određene ozljede nastale na službenom putu ili na redovitom putu od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno.

Nije riječ samo o očitim nesrećama poput pada s visine, ozljede na stroju ili udara predmeta. Predmet postupka mogu biti i ozljede nastale zbog neodgovarajuće radne opreme, skliskog poda, nepravilnog podizanja tereta, prometne nesreće tijekom obavljanja radnog zadatka ili drugih opasnosti povezanih s radnim procesom.

Prijavu ozljede na radu potrebno je podnijeti HZZO-u u zakonom propisanom roku. Ako poslodavac ne podnese prijavu, zahtjev pod određenim uvjetima može podnijeti i osigurana osoba. Zbog kratkih rokova i važnosti početne dokumentacije preporučljivo je reagirati odmah nakon događaja.

Što je potrebno dokazati u odštetnom postupku?

Za ostvarivanje naknade štete u pravilu je potrebno dokazati da se štetni događaj doista dogodio, da je ozljeda povezana s radom, da je radniku nastala šteta te da postoji uzročna veza između događaja i zdravstvenih ili financijskih posljedica koje potražuje.

Kod ozljeda na radu odgovornost poslodavca u pravilu se temelji na objektivnoj odgovornosti. To znači da radnik najčešće ne mora dokazivati poslodavčevu namjeru ili nepažnju. Ipak, mora jasno dokazati okolnosti nastanka ozljede, njezine posljedice i povezanost s radnim procesom. Poslodavac se pod zakonskim uvjetima može u cijelosti ili djelomično osloboditi odgovornosti, primjerice ako dokaže da je šteta nastala zbog više sile ili namjerom odnosno krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe.

Dokazivanje nastanka štetnog događaja

Jedno od prvih pitanja u postupku jest gdje, kada i na koji se način ozljeda dogodila. Radnik bi zato trebao odmah obavijestiti poslodavca, nadređenu osobu ili osobu zaduženu za zaštitu na radu. Što se događaj ranije i detaljnije zabilježi, to je manji prostor za kasnije nesporazume.

Za dokazivanje nastanka događaja korisni su sljedeći dokumenti i podaci:

prijava ozljede na radu i zapisnik poslodavca

zapisnik inspekcije ili policije, kada je primjenjivo

evidencija radnog vremena i radnih zadataka

izjave radnih kolega i drugih svjedoka

fotografije ili videosnimke mjesta nezgode

snimke nadzornih kamera

putni nalog ako se nezgoda dogodila na službenom putu

dokumentacija o radnoj opremi, osposobljavanju i mjerama zaštite na radu

Snimke nadzornih kamera često se čuvaju ograničeno vrijeme, pa je važno što prije zatražiti njihovo osiguranje. Isto vrijedi i za podatke o svjedocima jer se s vremenom mogu zaboraviti važni detalji.

Medicinska dokumentacija dokazuje vrstu i opseg ozljede

Sama činjenica da se nezgoda dogodila nije dovoljna za određivanje naknade. Potrebno je dokazati koje je ozljede radnik pretrpio, koliko je liječenje trajalo i jesu li nakon završetka liječenja ostale privremene ili trajne posljedice.

Ključnu ulogu ima medicinska dokumentacija: nalaz hitne medicinske pomoći, bolnički i specijalistički nalazi, rezultati dijagnostičkih pretraga, potvrde o rehabilitaciji, fizikalnoj terapiji i privremenoj nesposobnosti za rad. Važno je liječniku opisati sve tegobe, uključujući bolove, ograničenu pokretljivost, probleme sa spavanjem, strah, tjeskobu ili druge psihičke posljedice.

U sudskom postupku opseg posljedica često se utvrđuje medicinskim vještačenjem. Vještak procjenjuje vrstu i težinu ozljede, trajanje i intenzitet bolova i straha, potrebu za tuđom pomoći, tijek liječenja te moguće trajno smanjenje životnih aktivnosti.

Uzročna veza između događaja i posljedica

Radnik mora dokazati da su zdravstvene i financijske posljedice koje potražuje nastale upravo zbog konkretnog događaja na radu. Ovo pitanje može biti posebno složeno kada je osoba i prije nezgode imala kronične bolesti, ranije ozljede ili degenerativne promjene.

Tada je potrebno utvrditi je li događaj na radu prouzročio novu ozljedu, pogoršao postojeće zdravstveno stanje ili nije imao odlučujući utjecaj na kasnije tegobe. Uzročna veza dokazuje se medicinskom dokumentacijom, vremenskom povezanošću između nezgode i pojave simptoma te nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka.

Koje se vrste štete mogu potraživati?

Naknada može obuhvaćati imovinsku i neimovinsku štetu. Imovinska šteta može uključivati troškove liječenja, lijekova, medicinskih pomagala, prijevoza, rehabilitacije, tuđe njege i pomoći te izgubljenu zaradu tijekom nesposobnosti za rad.

Ako radnik zbog trajnih posljedica više ne može ostvarivati raniju zaradu ili su mu životne potrebe trajno povećane, pod određenim uvjetima može se tražiti i novčana renta.

Neimovinska šteta odnosi se na posljedice povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Pri određivanju pravične novčane naknade uzimaju se u obzir težina ozljede, trajanje i intenzitet fizičkih bolova, pretrpljeni strah, smanjenje životnih aktivnosti, naruženost i druge okolnosti pojedinog slučaja.

Ne postoji jedinstveni iznos koji automatski pripada za određenu vrstu ozljede. Visina naknade procjenjuje se individualno, na temelju zdravstvenih posljedica, trajanja liječenja, dobi ozlijeđene osobe, njezina zanimanja i drugih relevantnih činjenica.

Može li se naknada umanjiti zbog ponašanja radnika?

Ako se utvrdi da je radnik svojim ponašanjem pridonio nastanku nezgode ili povećanju štete, naknada se može razmjerno umanjiti. To se može odnositi na svjesno nepridržavanje jasnih sigurnosnih uputa, nekorištenje propisane zaštitne opreme ili obavljanje posla protivno pravilima, ovisno o svim okolnostima slučaja.

S druge strane, poslodavac je odgovoran za pravilnu organizaciju rada, procjenu rizika, osposobljavanje radnika te osiguravanje odgovarajuće radne i zaštitne opreme. Sama tvrdnja da je radnik pogriješio ne oslobađa poslodavca automatski odgovornosti.

Priznanje ozljede pred HZZO-om i naknada štete nisu isti postupak

Postupak priznavanja ozljede na radu pred HZZO-om povezan je s ostvarivanjem prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Odštetni zahtjev protiv poslodavca, osiguravajućeg društva ili druge odgovorne osobe zaseban je postupak u kojem se posebno utvrđuju odgovornost, vrsta i opseg štete, uzročna veza i visina naknade.

Zato je važno sačuvati svu dokumentaciju čak i kada je ozljeda već priznata kao ozljeda na radu. Priznanje pred HZZO-om može biti važan dokaz, ali samo po sebi ne rješava sva pitanja odštetne odgovornosti.

Zašto je važno pravodobno zatražiti pravnu pomoć?

Dokazi s vremenom mogu nestati, svjedoci mogu zaboraviti detalje, a za podnošenje zahtjeva i pokretanje postupaka postoje zakonski rokovi. Pravodobna pravna procjena pomaže utvrditi protiv koga treba postaviti zahtjev, koje dokaze još treba prikupiti i postoji li mogućnost mirnog rješenja spora.

Za pregled dokumentacije, procjenu osnovanosti zahtjeva, sastavljanje odštetnog zahtjeva i zastupanje u postupku obratite se Zajedničkom odvjetničkom uredu Damir Rudeš, Marijo Rođak i Hrvoje Kalauz iz Zagreba.

Iskusna pravna pomoć može olakšati komunikaciju s poslodavcem ili osiguravajućim društvom, osigurati pravodobno poduzimanje potrebnih koraka i pomoći ozlijeđenoj osobi da zaštiti svoja prava.

Članak je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet za pojedinačni slučaj.