ART-RASVJETA d.o.o.

Pronašli ste savršenu boju za zidove, pažljivo odabrali namještaj i postavili novu rasvjetu, ali prostor navečer ipak ne izgleda onako kako ste zamišljali? Razlog može biti vrlo jednostavan – boja i materijal površina izravno utječu na način na koji doživljavamo svjetlost u prostoru.

Ista svjetiljka i ista LED žarulja neće ostaviti jednak dojam u prostoriji s bijelim zidovima i svijetlim namještajem kao u interijeru kojim dominiraju tamnoplava boja, drvo i crni elementi. Zato se rasvjeta ne bi trebala birati zasebno, već zajedno s bojama, materijalima i namjenom prostorije.

Svijetli i tamni zidovi ne ponašaju se jednako

Svijetle površine reflektiraju više svjetlosti, dok je tamne boje u većoj mjeri apsorbiraju. Upravo zato prostorija sa svijetlim zidovima može izgledati dobro osvijetljeno i s manjom količinom umjetnog svjetla, dok tamniji interijer može zahtijevati više ili snažnije izvore.

Za opisivanje te karakteristike koristi se LRV – Light Reflectance Value, odnosno vrijednost refleksije svjetlosti. Viši LRV znači da površina reflektira više svjetla, dok niže vrijednosti označavaju tamnije površine koje ga više upijaju.

To ne znači da tamne zidove treba izbjegavati. Naprotiv, tamnozelena, plava, siva ili bordo mogu prostoru dati vrlo elegantan izgled. Potrebno je samo rasvjetu prilagoditi takvom interijeru.

Bijeli zidovi mogu pojačati učinak rasvjete

Bijela, krem, svijetlosiva i druge nježne nijanse pomažu u širenju svjetlosti po prostoriji. Zbog toga prostor često djeluje otvorenije i svjetlije.

Kod takvih interijera posebno je važno paziti na temperaturu boje svjetla. Hladnija bijela rasvjeta u potpuno bijeloj prostoriji može stvoriti vrlo čist, ali ponekad i previše sterilan dojam. Toplija rasvjeta od približno 2700 do 3000 K bijelim i bež tonovima daje mekši i ugodniji karakter.

ART-RASVJETA toplu bijelu rasvjetu od 2700 do 3000 K preporučuje upravo za dnevne i spavaće prostore, dok je neutralna bijela od oko 4000 K praktičan izbor za kuhinju, kupaonicu i radni prostor.

Tamni interijeri traže pažljivije planiranje

Crni namještaj, tamno drvo, antracit zidovi i zasićene boje mogu izgledati vrlo sofisticirano, ali takve površine reflektiraju manje svjetlosti.

Ako se u takvoj prostoriji koristi samo jedna centralna stropna svjetiljka, kutovi mogu ostati tamni, a prostor djelovati manji nego što zaista jest.

Bolje rješenje može biti slojevita rasvjeta – kombinacija glavne stropne rasvjete, zidnih svjetiljki, podnih ili stolnih lampi te diskretne LED rasvjete. Tako se svjetlost raspoređuje po više razina i naglašavaju se pojedini elementi interijera.

U tamnijem dnevnom boravku, primjerice, zidna rasvjeta može istaknuti teksturu zida, podna lampa osvijetliti kut za čitanje, a LED traka police ili televizijski element.

Drvo posebno dobro reagira na topliju rasvjetu

Drveni namještaj, parket i dekorativne drvene obloge često imaju žute, crvene ili smeđe podtonove. Topla bijela rasvjeta može dodatno naglasiti njihovu prirodnu toplinu.

Zato interijeri u kojima dominiraju hrast, orah i druge vrste drva često vrlo ugodno izgledaju uz 2700–3000 K.

S druge strane, izrazito hladna bijela rasvjeta može određene vrste drva učiniti vizualno sivljima i hladnijima. To može biti poželjno u vrlo modernom interijeru, ali neće odgovarati svakom stilu.

Sivi zidovi nisu uvijek samo sivi

Siva je jedna od najčešćih boja u suvremenim interijerima, ali upravo kod nje rasvjeta može napraviti veliku razliku.

Neke sive nijanse imaju topli bež ili smeđi podton, dok druge imaju hladnije plave ili zelene tonove. Pod različitim izvorima svjetlosti ti podtonovi mogu postati puno izraženiji.

Zato zid koji na dnevnom svjetlu izgleda neutralno sivo navečer pod toplom rasvjetom može djelovati gotovo bež, dok pod hladnijom rasvjetom može poprimiti plavičasti karakter.

Prije konačnog odabira rasvjete zato je korisno promatrati boje zidova i namještaja i tijekom dana i navečer.

I materijal namještaja utječe na svjetlost

Nije važna samo boja. Veliku razliku čini i završna obrada površine.

Sjajne površine poput stakla, metala, lakiranog namještaja i visokog sjaja reflektiraju više svjetlosti. Ako se snažan reflektor postavi na pogrešnu poziciju, može doći do neugodnog bliještanja.

Matirane površine, tekstil i grublje teksture svjetlost raspršuju na drugačiji način te obično stvaraju mekši dojam.

Zbog toga je kod vrlo sjajne kuhinje možda važnije kontrolirati smjer svjetlosti, dok interijer s mnogo tekstila i matiranih površina može zahtijevati nešto više svjetla.

Boje će izgledati bolje uz dobar CRI

Još jedan podatak na koji vrijedi obratiti pozornost jest CRI – indeks reprodukcije boja.

CRI pokazuje koliko vjerno određeni izvor svjetla prikazuje boje predmeta. Ako je vrijednost niska, crvena sofa, drveni stol, umjetnička slika ili boja zida mogu izgledati drugačije nego na prirodnom svjetlu.

ART-RASVJETA za dom preporučuje CRI iznad 80, dok je za mjesta gdje je vjeran prikaz boja posebno važan, primjerice kod ogledala ili izloga, poželjan CRI iznad 90.

To može biti posebno važno u prostorima u kojima je mnogo pažnje posvećeno dizajnu, umjetninama, dekoracijama ili kombiniranju različitih nijansi.

Rasvjeta može naglasiti ili promijeniti boju interijera

Toplija rasvjeta obično dodatno ističe:

• bež i krem tonove
• drvo
• zemljane boje
• crvene i narančaste detalje
• interijere klasičnog, rustikalnog i toplog modernog stila

Neutralnije svjetlo može biti dobar izbor za:

• bijele i sive moderne interijere
• kuhinje
• radne površine
• minimalističke prostore
• mjesta gdje je važan prirodniji prikaz boja

Zbog toga se ista temperatura svjetla ne mora koristiti u cijelom domu. Dnevni boravak može imati topliju rasvjetu, dok kuhinjska radna ploha ili kućni ured mogu biti osvijetljeni neutralnijom bijelom.

Boja stropa također je važna

Strop se često zanemaruje prilikom planiranja rasvjete, iako zauzima veliku površinu prostorije.

Svijetli strop dobro reflektira indirektnu rasvjetu. Zidne svjetiljke koje svijetle prema gore, skrivene LED trake ili podne lampe usmjerene prema stropu mogu tako stvoriti vrlo mekano i ugodno opće osvjetljenje.

Kod izrazito tamnog stropa isti efekt bit će slabiji jer će površina apsorbirati veći dio svjetlosti.

Ne kupujte rasvjetu samo prema izgledu svjetiljke

Svjetiljka može savršeno odgovarati namještaju, ali to ne znači da će proizvesti odgovarajuće svjetlo.

Prije kupnje dobro je uzeti u obzir:

• boju zidova i stropa
• boju i materijal namještaja
• količinu prirodnog svjetla
• veličinu prostorije
• lumene, odnosno količinu svjetlosti
• temperaturu boje u Kelvinima
• CRI
• smjer u kojem svjetiljka širi svjetlost
• funkciju prostorije

Tek kombinacijom tih elemenata dobiva se rasvjeta koja ne izgleda dobro samo u katalogu, nego i u stvarnom prostoru.

Prava rasvjeta treba odgovarati cijelom interijeru

Kod planiranja rasvjete nema univerzalnog rješenja. Ono što izvrsno funkcionira u svijetlom skandinavskom interijeru neće nužno jednako dobro odgovarati prostoru s tamnim zidovima, masivnim drvenim namještajem i metalnim detaljima.

Ako uređujete ili renovirate dom i niste sigurni koja bi rasvjeta najbolje naglasila boje i materijale koje ste odabrali, možete se obratiti ART-RASVJETI.

U njihovoj ponudi nalaze se lusteri, visilice, plafonjere, zidne, stolne i podne svjetiljke, reflektori, LED trake i LED žarulje te brojna druga rješenja za različite stilove interijera. Kupcima je dostupno i stručno savjetovanje pri planiranju rasvjete.

Prije nego što rasvjetu promatrate kao posljednji detalj uređenja, razmislite o njoj zajedno s bojama zidova, podovima i namještajem. Dobro odabrano svjetlo može naglasiti najbolje karakteristike interijera, dok pogrešno može potpuno promijeniti boje i atmosferu koju ste željeli postići.