Ambliopija je slab vid, najčešće jednog oka. Vid takvog oka je unatoč optimalno propisanim naočalama značajno lošiji od onog drugog, boljeg oka. Najčešći uzroci ambliopcije su razlika u lomnoj jakosti („dioptriji“) između dva oka ili bijeg oka (strabizam).

Zbog toga ono oko koje šalje „lošiju sliku“ prema mozgu može biti potiskivano. Vid tog oka u razvoju zaostaje za boljim okom i n astaje ambliopija. Ako strabizam nije izražen, pa se ne uoči, ili ga uopće nema, već postoj samo razlika u „dioptriji“, roditelji ne mogu ni po čemu pretpostaviti da dijete jednim okom slabo vidi. Jedino se liječničkim oftalmološkim pregledom može utvrditi postojanje ambliopije.
Liječenje ambliopije vrlo je uspješno. Što se ranije započne, rezultati su bolji. Ako se ne liječi pravodobno, u ranoj dječjoj dobi, kasnije se više niti jednim načinom (naočalama, kontaktnim lećama, laserom, operacijama) vid ne može poboljšati. Posljedice traju čitav život.

Ambliopija dijete ograničava u čitanju i u zadacima koji zahtijevaju finu motoriku, a kasnije i u izboru zanimanja. Kod osoba s ambliopijom rizik ozljede ili gubitka vida boljeg oka veći je nego kod onih s dobrim vidom na oba oka.

Liječenje ambliopije u pravilu započinje propisivanjem naočala. Nakon kapanja kapi za sprečavanje izoštravanja slike (akomodacije), liječnik za oči – oftalmolog može točno odrediti potrebnu dioptrijsku jakost. Naočale su kod djece ljekovito sredstvo, a ne pomagalo, kao kod odraslih. Djeca stoga naočale trebaju nositi stalno. Pri tome osobitu pažnju treba pridati izboru okvira naočala.
Okvir treba biti odgovarajuće veličine, čvrst i stabilan, ali i lagan i siguran. Nakon privikavanja na naočale, na prvom kontrolnom pregledu kod oftalmologa ispitat će se vid svakog oka zasebno. Ako i dalje jedno oko vidi značajno slabije od drugog, radi se o ambliopiji i preporučiti će se daljnje liječenje.

Najčešće je to zatvaranje oka koje bolje vidi flasterom, na kožu lica, ispod naočala. Ovaj oblik liječenja treba provoditi svakodnevno, onoliko dugo koliko je liječnik oftalmolog preporučio. Za vrijeme nošenja flastera dobro je dijete zabaviti nečim što i inače voli. S manjom djecom to može biti igra slaganja oblika (jednostavnije velike puzzle), gledanja crtanih filmova i slično. Kod starije djece crtanje, bojanje, spajanje točkica na papiru ili igrice na računalu dodatno potiču razvoj vida. Što je zadatak za vid zahtjevniji, to je efekt bolji, no treba ga i prilagoditi mogućnostima slabovidnog oka. U protivnom će djetetu takva igra brzo dosaditi.

Preporučuje se flaster nositi kada je dijete odmorno – najbolje u jutarnjim satima. Flaster se može nositi i u vrtiću – ponekada to dijete bolje prihvati nego kod kuće u poslijepodnevnim satima, kada je već umorno.

Uspjeh liječenja ambliopije u najvećoj mjeri ovisi o dosljednosti i upornosti provođenja preporuka dobivenih od liječnika. Kod jako izražene (duboke) ambliopije posve je očekivano i razumljivo da se dijete isprva buni na nošenje flastera. Dijete se tek treba priviknuti na tu neugodnu, ali vrlo efikasnu intervenciju.

Pokažite razumijevanje, no ostanite čvrsti pri odluci provođenja liječenja prema preporukama. Objasnite djetetu na primjeren način svrhu i cilj kojem svi težimo, a to je jednako dobar vid na oba oka.
Duljina trajanja liječenja se, nažalost, na početku ne može pretpostaviti. Ako se započne na vrijeme, može se očekivati značajno poboljšanje već do polaska u školu. No, u pravilu se još preporučuje povremeno nošenje flastera kod kuće, obično do 10. godine, kako bi se postignuto poboljšanje vida očuvalo i spriječilo ponovno vraćanje ambliopije.

Znakovi koji bi bez obzira na dob djeteta trebali roditelje potaknuti da dovedu dijete na pregled kod liječnika oftalmologa su:
• Krivi položaj oka („u križ ili na van“)
• Njihanje/treperenje očiju
• Često treptanje, žmirkanje, trljanje očiju
• Vidljive promjene na oku i vjeđama (npr. bijeli refleks iz zjenice ili spuštena vjeđa)
• Naginjanje/okretanje glave na jednu stranu
• Nesigurnost u kretanju
• Nepreciznost u hvatanju
• Približavanje kod čitanja/gledanja TV-a
• Teškoće kod čitanja
• Glavobolje, osobito u poslijepodnevnim satima nakon vrtića/škole

Oftalmološki pregled se svakako preporučuje, najkasnije do 3. godine, kod sve ostale djece (bez gore navedenih znakova), a kod koje postoji:
• Povišeni rizik za očne bolesti /stanja (prijevremeno rođena i/ili neurorizična djeca)
• Usporeni razvoj
• Članova obitelji s bijegom oka (strabizmom), slabovidnošću (ambliopijom), refrakcijskim anomalijama („dioptrija“) ili drugim nasljednim bolestima očiju (npr. prirođena mrena ili glaukom)

Izvor: edukativna slikovnica „Žarko Žirafko“, Dubravka Rovičanac (Medicinska naklada)
http://mojzagreb.info/zagreb/hrvatska/zdravstvo.-ambliopija-u-cetverogodisnje-djece-grada-zagreba

https://www.monokl.hr/poliklinika-za-oftalmologiju/poliklinika-za-oftalmologiju-djecja-ocna-ordinacija-za-strabizam/