Kardiološka poliklinika Dr. Dadić

Poliklinika za internu medicinu Dr. Dadić u praksi se često susreće s pacijentima koji se javljaju tek kada tegobe postanu izraženije. Razlog je jednostavan: srčane bolesti ne moraju uvijek započeti “dramatično”, a dio znakova može biti blag, povremen i lako se pripisuje stresu, umoru ili “godinama”. Upravo zato korisno je znati koje se promjene smatraju tihim upozorenjima i kada je razumno napraviti kardiološku procjenu.

Umor i zaduha koji se pojavljuju “bez razloga”
Neobično brzo zamaranje, pad kondicije ili zaduha pri aktivnostima koje su ranije bile lagane (npr. stepenice, brži hod) česti su simptomi koje ljudi zanemare. Neki primijete i zadušnost pri ležanju ili potrebu za češćim odmorom. U određenim stanjima, ovo može biti jedan od ranijih znakova da srce i krvožilni sustav ne podnose opterećenje kao prije. 

Nelagoda u prsima koja ne izgleda “klasično”
Bol ili pritisak u prsima (angina) jest čest simptom, ali nelagoda može biti atipična: pečenje koje podsjeća na žgaravicu, pritisak koji dolazi i prolazi, ili bol koja se širi u leđa, vrat ili čeljust. Zbog sličnosti s probavnim tegobama dio ljudi odgađa pregled. 

Bol u čeljusti, leđima, ramenu ili ruci
Bol koja se širi u ruku (često lijevu), čeljust, vrat ili leđa može se pojaviti i bez naglašene boli u prsima. Važno je ovaj simptom shvatiti ozbiljno osobito ako je praćen znojenjem, mučninom ili zaduhoм. 

Mučnina hladan znoj vrtoglavica
Mučnina, “čudan” osjećaj u želucu, hladan znoj, vrtoglavica ili iznenadna slabost ponekad se pogrešno tumače kao viroza, pad tlaka ili stres. Ipak, u kombinaciji s drugim simptomima mogu upućivati na potrebu za hitnom procjenom. 

Lupanje srca i preskakanje
Osjećaj nepravilnog rada srca, preskakanja ili ubrzanog pulsa može biti prolazan, ali ako se ponavlja, traje dulje ili je praćen slabošću i zaduhoм, preporučuje se kardiološka obrada. U takvim situacijama cilj je zabilježiti ritam u trenutku tegoba. 

Otečeni gležnjevi i “teže” disanje navečer
Oteklina potkoljenica i gležnjeva, brže zadržavanje tekućine ili osjećaj da je disanje teže u večernjim satima znakovi su koje ljudi često pripisuju dugom sjedenju ili umoru. Ako se ponavljaju ili pogoršavaju, korisno je isključiti kardiovaskularni uzrok. 

Zašto se simptomi kod nekih osoba teže prepoznaju?
Simptomi mogu biti suptilniji kod žena, starijih osoba i osoba s dijabetesom, a dio pacijenata nema jasne znakove sve do kasnije faze. Zbog toga se sve više naglašava važnost procjene rizika i pravovremenih kontrola, a ne oslanjanje isključivo na “klasičnu” sliku srčanih tegoba. 

Suvremeni pristup danas je usmjeren na pravovremenu dijagnostiku
U praksi se sve češće kombiniraju klinički pregled i ciljane neinvazivne pretrage kako bi se dobila jasnija slika stanja: EKG, ultrazvuk srca, test opterećenja (ergometrija), te 24-satna snimanja poput Holtera EKG-a i Holtera tlaka (KMAT), ovisno o simptomima i procjeni liječnika. 

Kada ne čekati?
Ako se pojave jaki pritisak ili bol u prsima, iznenadna zaduha, slabost, hladan znoj, bol koja se širi u ruku/čeljust/leđa, ili naglo pogoršanje stanja, preporuka je ne odgađati i potražiti hitnu medicinsku pomoć. 

Za procjenu tihih simptoma i plan daljnje obrade možete se obratiti Poliklinici za internu medicinu Dr. Dadić. Više informacija i kontakt dostupni su na Poliklinika Dadic

.