POLIKLINIKA SIMONIĆ
Školjić 8, 51000, Rijeka
Specijalistički i subspecijalistički pregledi iz dermatologije i venerologije, psihijatrije, interne medicine-reumatologije, ortopedije i traumatologije te kliničke radiologije.
Specijalistički i subspecijalistički pregledi iz dermatologije i venerologije, psihijatrije, interne medicine-reumatologije, ortopedije i traumatologije te kliničke radiologije.
Objavljeno: 26.1.2026. 12:27
Štitnjača je mala žlijezda na prednjoj strani vrata, ali s velikim utjecajem na energiju, metabolizam, rad srca, raspoloženje i mnoge druge tjelesne funkcije. Zbog toga se često postavlja pitanje treba li štitnjaču “preventivno provjeravati” i kada je to zaista korisno. Najjednostavniji odgovor glasi: kod osoba bez tegoba i bez rizičnih čimbenika ne postoji jedinstvena preporuka da svi rutinski rade probir, ali postoji niz situacija u kojima su ciljani laboratorijski nalazi i/ili ultrazvuk opravdani i korisni.
Prvi korak najčešće je laboratorij TSH
U praksi se funkcija štitnjače najčešće inicijalno provjerava određivanjem TSH iz krvi, jer promjene TSH-a mogu biti rani pokazatelj da štitnjača radi presporo ili prebrzo. Po potrebi se nadopunjuje hormonima štitnjače (FT4, ponekad FT3) i autoantitijelima, ovisno o kliničkoj slici i procjeni liječnika.
Važna praktična napomena odnosi se na biotin (vitamin B7), koji može utjecati na rezultate nekih laboratorijskih testova za štitnjaču. Zbog toga se nerijetko preporučuje ne uzimati biotin određeno vrijeme prije vađenja krvi, prema uputi laboratorija ili liječnika.
Kada ima smisla napraviti preventivnu provjeru štitnjače?
Preventivna provjera najčešće se razmatra u sljedećim okolnostima:
Kod terapija poput amiodarona ili litija u smjernicama se često preporučuje napraviti početnu procjenu i zatim periodično kontrolirati funkciju štitnjače.
Što je s ultrazvukom kao “preventivom”?
Ultrazvuk štitnjače iznimno je koristan kada postoje klinički nalazi (povećanje, čvor, sumnjiva palpacija), simptomi ili laboratorijski pokazatelji koji upućuju na potrebu dodatne obrade. Međutim, važno je razlikovati procjenu štitnjače od probira za karcinom štitnjače u potpuno asimptomatskih osoba. Primjerice, američki USPSTF preporučuje protiv probira na karcinom štitnjače u asimptomatskih odraslih osoba zbog omjera koristi i štete (prekomjerna dijagnostika i nepotrebni zahvati). U praksi to znači da se preventivni pristup najčešće temelji na ciljanoj procjeni prema riziku, a ne na rutinskom “skeniranju” bez jasnog razloga.
Trendovi u preventivi individualni plan umjesto univerzalnog pristupa
U modernoj preventivi sve se više naglašava personalizacija: kombinacija kratke anamneze, procjene rizika, usmjerene laboratorijske obrade (TSH kao početni korak) te ultrazvuka kada postoji opravdanje. Takav pristup smanjuje vjerojatnost nepotrebnih pretraga, a istovremeno povećava šansu da se promjene otkriju na vrijeme u skupinama koje imaju veći rizik.
Ako imate simptome, rizične čimbenike ili želite provjeriti trebate li preventivnu obradu štitnjače, naručite se u Polikliniku Simonić na liječnički pregled i procjenu. Na temelju razgovora i nalaza dobivate preporuku koje pretrage imaju smisla u vašem slučaju. Za više informacija provjerite njihovu web-stranicu.