POLIKLINIKA SIMONIĆ

Adolescencija je stresno i osjetljivo razdoblje između djetinjstva i zrelosti sa burnim emocionalnim i tjelesnim promjenama adolescenata. 

To razdoblje popraćeno je često i dermatološkim problemima.

U adolescenciji se najčešće javljaju akne,  adolescenti imaju problema sa masnom kosom, pojačanim znojenjem, seboroičnim dermatitisom, što se može ublažiti pojačanim higijenskim navikama.

U adolecenciji se po prvi puta mogu pojaviti neke autoimune kroniče bolesti poput vitiliga, psorijaze a može doći i do pogoršanja nekih kroničnih bolesti kao što je atopisjki dermatitis.

Kožne promjene koje su vidljive dodatan su psihički stres za adolescente obzirom na njihovu pojačanu zaokupljenost tjelesnim izgledom.

U liječenju dermatoloških tegoba adolescenata bitan je razgovor i podrška roditeljima i djeci, u nekim slučajevima i interdisciplinaran pristup koji podrazumijeva suradnju dermatologa i spec. dječje i adolescentne psihijatrije.

Opisati  ćemo najčešće tegobe i bolesti koje se javljaju u adolescenciji. Najčešće se javljaju akne.

ACNE VULGARIS

Akne su jedna od najčešćih dermatoza koja pogađa oba spola. Pojavljuju se najčešće između 13. i 15. godine,  nakon 20. godine se obično povlače, no mogu potrajati i dulje naročito u žena. Prve promjene mogu se pojaviti i prije 10 godine.

U nastanku akni sudjeluje više različitih čimbenika: naslijeđe, hormoni i bakterije.

Svakako je važan čimbenik i pojačano lučenje loja, orožnjavanje izvodnog kanala lojnica  i kolonizacija sa Propionibacterium acnes  i posljedična upala.

Akne se najčešće pojavljuju na licu, čelu, obrazuma, nosu i bradi, ali mogu se pojaviti i na leđima, ramenima, prsima i vratu.

Akne se na koži pojavljuju kao komedoni koji  su neupalne lezije,  pojava  papula, pustula  nodula, cisti  predstavljaju upalne lezije , ukoliko su izražne i ne liječe se  nastaju ožiljci.

Tako se akne i  dijele prema vrsti lezija koje prevadavaju na koži. 

Kod blažih neupalnih promjena dovoljna je lokalna terapija ( azelaična kiselina,  benzoil peroksid, retinoična kiselina, klindamicin) i redovito čišćenje kože.

Kod težih oblika bolesti kada lokalna terapija nije dovoljna primjenjuju se peroralno antibiotici ili retinoidi koji su analozi vitamina A.

Liječenje akni zahtijeva praćenje bolesnika i redovite kontrole. Cilj terapije je spriječiti stvaranje ožilja 

SEBORRHOEA

Seboreja  znači prekomjerno izlučivanje loja  što dovodi do masne kože. Uz naslijeđe  i hormonski utjecaj androgena, ulogu ima stres , nutritivni čimbenici i promjene u tonusu neurovegetativnog  živčanog sustava.

Seboreja je vrlo važna u nastanku akni, a moguće i seboroičnog dermatitisa.

Seboroična koža je dobra podloga za razvoj bakterija i gljiva.

Koža je masna i sjajna najjače središnji dio lica, nos, brazde od nosa do usana, čelo i brada.  Na trupu, seboreja je najizraženija na leđima između lopatica. 

Kosa je masna, a na vlasištu se vide ljuske.

U terapiji se lokalno preporučuju šamponi sa selenij sulfidom, sumporom, salicilnom kiselinom.

DERMATITIS  SEBORRHOICA

Seboroički dermatitis  kronična je recidivirajuća upalna bolest kože na područjima sa  brojnim žlijezdama lojnicama. 

U nastanku bolesti ulogu igra nekoliko čimbenika:  seboreja, gljiva Pityrosporum ovale, psihički stres.

Na predjelima kože sa brojnim lojnicama ( seboroični predjeli)  kao što su vlasište, lice, iza uški,  prsište, između lopatica,  javljaju se ružičastocrvena žarišta sa  bjelkasto žućkastim ljuskama. Češće promjene počinju na vlasištu , a kasnije i na drugim predjelima.

Usprkos velikom broju preparata koji su dostupni  na tržištu, liječenje seboroičnog dermatitisa  nije uvijek uspješno.

Obično se primjenjuju kreme i šamponi sa ketokonazolom, salicilnom kiselinom, , selenijum sulfidom itd.

Ne preporuča se primjena kortikosteroidnih pripravaka za liječenje seboroičnog dermatitisa  zbog brojnih nuspojava koje kortikosteroidne kreme imaju, posebice ako se primjenjuju na kožu lica  kroz duži period.

Za više informacija posjetite web stranice.