Ortoped - Kozala

Nemojte zanemarivati znakove koje vam tijelo šalje te se obratite neurologu ako primijetite sljedeće simptome:• Učestale ili jake glavobolje• Vrtoglavice, nesvjestice ili gubitak ravnoteže• Trnci, peckanje ili slabost u rukama ili nogama• Tremor (nevoljno podrhtavanje) ili ukočenost mišića• Poremećaji vida, dvostruka slika• Gubitak osjeta ili motoričke funkcije• Gubitak svijesti ili nagle promjene ponašanja• Problemi s pamćenjem, govorom ili koncentracijom• Grčevi ili sumnja na epileptičke napade• Bolovi koji se šire niz kralježnicu, ruke ili noge (sumnja na oštećenje živaca)• Neuobičajeni umor, slabost bez jasnog uzrokaNeke od ovih simptoma mnogi olako shvaćaju, a mogu biti znak ozbiljnijih neuroloških poremećaja. U takvim slučajevima ključno je obaviti pregled na vrijeme, jer rana dijagnoza često omogućuje uspješno liječenje. Neurološki stručnjaci Poliklinike Matulić : prof. dr. sc. Veselin Vrebalov Cindo, prof. dr. sc. Ivo Lušić, prof. dr. sc. Ivica Bilić, dr. med. Slobodan Silić i dr. med. Igor Roje, iza sebe imaju dugogodišnje iskustvo u liječenju i pružanju sveobuhvatne zdravstvene skrbi.Kod prvih simptoma poput vrtoglavice, učestalih glavobolja, trnjenja ekstremiteta, slabosti mišića, gubitka ravnoteže ili smetnji vida i sluha, pregled neurologa može razjasniti uzrok tegoba i spriječiti njihovo pogoršanje. U Poliklinici Matulić neurološki pregled započinje razgovorom s pacijentom i uvidom u medicinsku dokumentaciju (anamnezu), nakon čega slijedi klinički i neurološki fizikalni pregled, a prema potrebi se indiciraju dodatne dijagnostičke pretrage poput EEG-a ili EMNG-a.“Poremećaji poput migrena, upale živaca, cervikalnog sindroma, sindroma karpalnog kanala, kao i posljedice moždanog udara zahtijevaju stručnu procjenu i vođenje terapije. Tim iskusnih neurologa u Poliklinici Matulić pomaže pacijentima u ranoj dijagnostici, propisivanju odgovarajuće terapije i praćenju tijeka liječenja. Cilj je ne samo ukloniti simptome, već i spriječiti njihov povratak ili napredovanje.Posebna pažnja posvećuje se i edukaciji pacijenata – kako prepoznati rane znakove neuroloških tegoba, kako ih razlikovati od uobičajenog umora ili stresa, i kada potražiti stručnu pomoć. Tako se izbjegavaju nepotrebna čekanja, pogrešne samodijagnoze i dugotrajno trpljenje simptoma koji se mogu riješiti stručnom intervencijom.Ako primjećujete trnce, vrtoglavicu, jake glavobolje ili druge gore spomenute simptome, obratite se neurološkom timu Poliklinike Matulić. Brza dijagnostika, vrhunska stručnost i osobni pristup pružit će vam sigurnost i smjer prema ozdravljenju – bez dugog čekanja i stresa.

Koljeno je jedan od najsloženijih i najopterećenijih zglobova u ljudskom tijelu. Svakodnevno podnosi težinu tijela, sudjeluje u kretanju i amortizira udarce. Zbog složene građe i biomehanike, koljenski je zglob opterećen sa oko 4 tjelesne težine. Upravo zbog toga je  podložan mehaničkim trošenjem zglobnih hrskavica i traumatskim oštećenjima i ozljedama, te reumatskim upalnim promjenama. Najčešći uzrok oštećenja i bolesti zglobnih hrskavica koljenskog zgloba je poremećena osovina, odnosno osovinski deformiteti nogu. Dijete se rađa sa umjerenim varus deformitetima nogu (koljena i potkoljenica), da bi postupno u trećoj godini života iz varusa prešlo u blagi (fiziološki) položaj valgusa od 6⁰ i u tom  položaju koljenski zglob ostaje cijeli život. Međutim, svjedoci smo da u nekih ljudi varus koljena nisu prešla u  blagi valgus, nego su stalno zadržala varus položaj (veći ili manji stupanj “O” noge), a u drugih su koljena prešla fiziološku granicu valgusa od 6⁰ i zadržala veći ili manji stupanj valgusa (“X” noge). Tako je nastao poremećaj mehaničke osovine nogu, što će, ako se ne liječi, zavisno od stupnja poremećaja, dovesti do propadanja hrskavice medijalnog dijela zgloba koljena sa varus deformitetima (“O” noge) i hrskavice lateralnog dijela zgloba sa valgus deformitetima (“X” noge). Kažemo da će koljena ranije ostariti. Sa takvim nogama mlađi ljudi uglavnom nemaju smetnje ni bolove i zato ih treba “nagovoriti” na operacijski zahvat ispravljanja poremećene mehaničke osovine nogu prije nego nastane oštećenje hrskavice, kako bi se spriječila rana artroza koljenskog zgloba. Artroze koljena mogu nastati i bez poremećaja mehaničke osovine nogu, najčešće nakon traume i prijeloma zglobnih tijela, reumatskih bolesti, upala, a nekad i genetika igra ulogu. Potpuno uništenje zglobnih hrskavica koljena zahtijeva ugradnju proteza, dok se blaži stupanj artroze može liječiti konzervativno, davanjem injekcija u koljenski zglob, smanjenjem tjelesne težine i procedurama fizikalne terapije.   Karakteristične tegobe bolesnika sa artrozom koljena javljaju se najčlešće pri čučnju i pri podizanju iz čučnja, te pri hodu po stubama, Spomenute tegobe su više vezane uz tzv. femoro-patelarnu artrozu, Bolesnike treba savjetovati da izbjegavaju spomenute radnje, a također se ne preporuča ni predugo hodanje. Česti su izljevi u zglob, zato se treba javiti ortopedu.U dječjoj dobi na koljenu se mogu javiti bolovi par cm niže od koljenskog zgloba, na mjestu pripoja patelarne tetive za tuberositas tibije, što spada u bolest rasta; treba obaviti pregled ortopeda. Rijetko se u istoj dobi zna dogoditi da patela pobjegne (iščaši se) na izvanjsku stranu koljena, iako trauma nije bila žestoka. Tome je najčešće razlog visoko položena patela i jači poremećaj osovine noge, osobito prema valgusu; treba se hitno javiti ortopedu.Kod odraslih, osobito onih koji prakticiraju bavljenje nekim sportom, česte su ozljede meniskusa. Ako koljeno natekne nakon par dana od ozljede, onda u koljenu ne očekujemo krv, inače ako koljeno natekne nakon par sati od ozljede, ozljeda je ozbiljnija, u zglobu očekujemo krv (hemartros). Pomišljamo na koštani prijelom, na ligamentarne ozljede i ozljede zglobne čahure. Treba se hitno javiti ortopedu.  Vaše koljeno zaslužuje pažnju prije nego što vas potpuno zaustavi. Neka vaš izbor za pregled i liječenje bude iskusni ortoped Prof.dr.sc. Marinko Erceg, u svojoj Ortopedskoj ordinaciji u Splitu.