Ortoped - Hrvatska

Koža je naš najveći organ koji iziskuje pravilnu njegu i brigu oko njenog zdravlja. To znači da joj moramo posvetiti dovoljno pažnje kao i za bilo koji drugi dio tijela. Sastavni dio kože su i madeži koji su zapravo dobroćudne promjene na koži, no nekada mogu postati i agresivnog tipa, poznatog kao maligni melanom, odnosno tumor kože. Iz tog razloga iznimno je važno obavljati redovito pregledavanje madeža kako bi se spriječile potencijalne neželjene posljedice i kako biste bili sigurni da je vaš madež i dalje dobroćudan. Ako primijetite promjene na vašem madežu koje se odnose na njegovu veličinu, boju, oblik, nepravilnost rubova, svrbež ili krvarenje, važno je da zakažete pregled kod dermatologa kako biste bili sigurni u zdravlje vaše kože. Idealno rješenje je dermatoskopski pregled madeža jer je to metoda promatranja promjena na koži u kojoj se povećava vidno polje uz pomoć dermatoskopa. Dermatoskopski pregled omogućuje postavljanje dijagnoze za tip promjene madeža, nakon čega se odlučuje je li tu promjenu potrebno i ukloniti. Ovom metodom prate se promjene koje se događaju na madežu te se bilježe, kako bi se napravila usporedba iz svih stadija i na kraju donijela odluka je li ga potrebno uklanjati. Osim što služi za rutinski pregled madeža te za praćenje promjena na istom, dodatna prednost dermatoskopskog pregleda je to što on omogućuje dubinsku analizu samog madeža, pri čemu je moguće puno preciznije odrediti dijagnozu. Stoga je dermatoskopski pregled je vrlo pogodna metoda za osobe koje imaju povišeni rizik za nastanak melanoma. Primjerice, to se odnosi na osobe kojima je netko u obitelji imao melanom, koje imaju velik broj madeža na tijelu i svijetlu put i slično. Dakle, u slučaju da primijetite bilo kakvu promjenu, obavezno zakažite pregled kod stručnjaka. Naravno, pregled možete odraditi i ako se jednostavno želite uvjeriti u zdravlje svoje kože. Ako vas pak zanima gdje naići na pouzdane dermatologe, možete imati povjerenja u stručnjake iz Poliklinike Matulić. Poliklinika Matulić nudi profesionalnu uslugu dermatoskopskog pregleda madeža, što podrazumijeva vrlo preciznu metodu po pitanju pregleda madeža i postavljanja dijagnoze.

Kralježnica predstavlja stup koji drži cijelo naše tijelo. Zbog toga oštećenja ili deformacije kralježnice mogu značajno otežati kretanje, trpjeti bolove i smanjiti kvalitetu života. Nažalost zbog smanjene fizičke aktivnosti i puno sjedenja, sve više ljudi susreće se s nekim oblikom problema s kralježnicom, a tijekom života 3-5% stanovništva razvije neki stupanj skolioze. Zato je bitno razlikovati simptome najčešćih deformacija kako bismo na vrijeme mogli pristupiti korektivnim zahvatima, primjerice izradi ortoze. Stabilnost i postojanost zavoja kralježnice određuju koštane, ligamentarne i mišićne strukture. Zbog ove kompleksnosti i povezanosti raznih sustava, liječenje zakrivljenosti zahtjeva inovativne pristupe te sve veće korištenje novih tehnologija poput korištenja 3D skenera u dijagnostici. Skolioza: bočna zakrivljenost Ako osobu gledamo ravno u leđa, odnosno u frontalnoj ravnini, i vidimo zakrivljenost kralježnice prema lijevo ili desno, možemo biti poprilično sigurni da osoba pati od skolioze. Iako je iz te pozicije lako zaključiti kako se samo radi o bočnom zakrivljenju, skolioza ima trodimenzionalni karakter. Zbog toga će stručnjaci moći primijetiti deformaciju u svim tjelesnim ravninama (frontalno i bočno). Skolioza obično nastaje u razvoju intenzivnog tjelesnog rasta, zbog čega su bitni redoviti pregledi kralježnice u pubertetu kako bi se deformacija uočila što ranije, što povećava mogućnost uspjeha korektivnih zahvata. Također treba imati na umu da se skolioza češće pojavljuje kod djevojčica, i to čak do 7 puta. Kifoza: pogrbljena kralježnica Kifoza je definirana kao poremećaj zakrivljenosti kralježnice u sagitalnoj (bočnoj) ravnini kod kojeg zakrivljenost prsnog dijela kralježnice prema natrag prelazi normalne fiziološke granice. Time leđa dobivaju blago okrugli izgled i postaju bolna. Osoba koja ima kifozu zauzima iznimno karakterističan položaj tijela: glava savijena prema naprijed, ramena pomaknuta naprijed i pojačana pogrbljenost, uvučen prsni koš, lopatice istaknute i odvojene od kralježnice te ispupčen trbuh. Zbog smanjene pokretljivosti prsnog koša, jaki slučajevi kifoze mogu uzrokovati probleme s radom pluća i srca. Ova zakrivljenost kralježnice se najčešće razvija u pubertetu ili kao sekundarna posljedica različitih neuromuskulatornih bolesti, odnosno strukturalnih promjena na kralježnici, mišićima i ligamentima. Ortoze: nije potrebno trpjeti bol   Ortoze za kralježnicu su ortopedska pomagala koja se koriste za ispravljanje držanja i korekciju zakrivljenosti. Iako mnogi pacijenti trpe bol i pokušavaju je ublažiti, s ortozom ne samo da se ublažavaju simptomi boli nego se aktivno radi i na korekciji njihovih izvora. Najbolje rezultate daju ortoze razvijene direktno s liječnikom uz pravilno uzimanje otiska za izradu ortoze. Iako se dugo vremena za ovaj postupak koristilo gipsanje, danas i ovdje računala preuzimaju glavnu ulogu. 3D kompjuterski skeneri tako danas nude mogućnost uzimanja otiska bez neugodnog osjećaja za pacijenta kao kod gipsanja te je izrada pomagala točnija i brža. Uzimanje mjere svodi se na 3-5 minuta, a sam proces je bezbolan, čist te komforan za pacijenta. Skenirana mjera je 100% točna te se može odmah usporediti s RTG slikom. Također se dobiva 3D korekcija te se tako može izraditi ortoza koja je prilagođena za ispravljanje deformacije u svim tjelesnim ravninama. Ovakav postupak potreban je i koristan za zdravlje i, ako želite najbolje sebi i svojoj kralježnici, javite se u Par Mar ortopediju. Par Mar ortopedija bavi se proizvodnjom ortopedskih pomagala te su među prvima u ovom dijelu Europe koristili novu tehnologiju (3D skener, software) i stroj za izradu pomagala, koji je ujedno i jedini u ovom dijelu Europe.

Štitnjača (štitna žlijezda, lat. glandula thyreoidea) je najveća endokrina žlijeda, naziv proizlazi iz grčke riječi thyreos=štit, što slikovito opisuje njenu važnost. Funkcija štitnjače je izlučivanje hormona kao što su trijodtironin (T3) i tetrajodtironin (tiroksin, T4) koji reguliraju rast, razvoj i metabolizam u cijelosti, a za njihovu sintezu iznimno je bitan optimalan unos joda u ishrani. Manji dio hormona štitnjače čine i obrnuti oblik T3 (reverzni T3, rT3), tironin (T0) i dijodtironin (T2) koji nemaju značajnu biološku aktivnost. Hormoni štitnjače sudjeluju u regulaciji važnih fizioloških funkcija kao što su razina glukoze u krvi, razina triglicerida, tjelesna temperatura; reguliraju važne metaboličke funkcije pa tako utječu na srčanu funkciju, reguliraju razvoj i funkciju masnog tkiva, reguliraju sintezu hormona hipofize. Iznimno je važna njihova uloga u razvoju mozga, u slučaju endemske gušavosti (nedostatak joda u prehrani) manjak hormona štitnjače tijekom ranog razvoja dovodi do mentalne retardacije, neurološkog deficita i zastoja rasta, što je poznato pod pojmom endemski kretenizam. Autoimune bolesti nastaju gubitkom tolerancije na vlastite antigene, uz genetsku predispoziciju značajna je uloga i čimbenika okoliša. Autoimune bolesti štitnjače čine oko 30% svih autoimunih bolesti, danas  obuhvaćaju oko 5% svjetske populacije, uključuju Gravesovu bolest (Mb Basedow, difuzna toksična struma) i kronični limfocitni tireoiditis (kronični tireoiditis, Hashimotov tireoiditis, HT). Obzirom na porast učestalosti, danas se ističe i važnost obrade štitnjače u sklopu planiranja trudnoće. Difuzna toksična struma je vodeći uzrok hipertireoze koja se klinički očituje simptomima ubrznog metabolizma kao što su gubitak na težini uz pojačan apetit, pojačano znojenje, ubrzan puls, nervoza, nesanica i brojni drugi. Učestalost Hashimotovog tireoiditisa raste s dobi, s vršnom incidencijom oko 50-te godine, no javlja se u svim dobnim skupinama pa je tako HT najučestaliji tireoiditis i u dječjoj dobi. Kao i sve bolesti štitnjače, HT je učestaliji je u žena, 5-20 puta. Genetski čimbenici čine oko 70% etiologije bolesti dok preoslati dio čine okolišni čibenici od kojih su mnogi još neistraženi, no izdavaja se stres, patogeni iz okoliša i  nutritivni  čimbenici kao jod, selen, vitamin D i željezo. U zemljama s dostatnim unosom joda, u koje spada i Hrvatska, povećana je učestalost HT te on postaje vodeći uzrok hipotireoze. Smanjena funkcija štitnjače ili hipotireoza klinički se očituje simptomima kao što su suha i hladna koža, umor, pospanost, usporen puls, blijeda koža, slaba i suha kosa, gubitak dlaka, otečenost…Također, nova istraživanja nam otkrivaju da kliničke tegobe u bolesnika s  HT-om nisu vezane isključivo za smanjenu funkciju štitnjače, i autoimuna komponenta bolesti može utjecati na kvalitetu života. Važno je naglasiti da oštećenje funkcije štitnjače u Hashimotovom tireoiditisu nastaje postepeno i otkrivanjem bolesti u ranom stadiju možemo usporiti njen utjecaj. Dijagnostička obrada štitnjače uključuje klinički pregled, laboratorijsku analizu razine hormona i protutijela te ultrazvučni pregled štitnjače. Ultrazvučni pregled štitnjače je neinvazivna, brza i lako dostupna dijagnostička metoda, a osobito je važna kod odluke o terapiji i u otkrivanju čvorova u štitnjači koji su prisutni kod gotovo 50% populacije. Ovisno o ultrazvučnim karakteristikama promjena u štitnjači postavlja se indikacija za citološkom punkcijom nakon čega, uz pomoć citološke analize, donosimo zaključke o daljnjim postupcima. dr.sc. Ana Barić, spec. nukl. med. Foto: Freepik

Koljeno je najveći i najsloženiji zglob u cijelom tijelu. Stoga ne čudi da su bolesti i ozljede koljena među najčešćima u cijelom lokomotornom sustavu. Zglob koljena se u užem smislu sastoji od 2 dijela: zglob između bedrene kosti i potkoljenice zglob između bedrene kosti i patele. U njemu se nalazi zglobna hrskavica, koja omogućuje klizanje zglobnih tijela te prijenos opterećenja. Zatim se nalaze i ligamenti koji ga stabiliziraju te meniskusi koji pomažu u prijenosu opterećenja te štite hrskavicu. Pojedine bolesti su češće u određenim razdobljima života. Starenjem dolazi do degenerativnih promjena na svim zglobovima, ali je i tu koljeno najčešće zahvaćeno. Degenerativne promjene nije moguće u potpunosti zaustaviti, ali ih je moguće usporiti. Ponekad se rade i operacijski zahvati u smislu rasterećenja određenog dijela koljena, rekonstrukcije ligamenata i slično. Ako su ipak degenerativne promjene uznapredovale, tada je jedina kirurška opcija ugradnja umjetnog koljena, odnosno endoproteze. Ozljede su vrlo česte u sportu zbog specifične biomehanike koljena. Tako može doći do ozljede meniskusa, ligamenata, ali i hrskavice. Kod mladih ljudi se puknuti meniskusi pokušaju sašiti kako bi ih sačuvali. Ako to ne uspije ili je ozljeda takva da ih je nemoguće sašiti, tada se odstrani puknuti dio. Ako dođe do ozljede ligamenata i koljeno ostane nestabilno, rade se operacije rekonstrukcije ligamenata te stabilizacija koljena. Najčešće je zastupljen prednji križni ligament.   Pri postavljanju dijagnoze najvažniji je razgovor s pacijentom te klinički pregled. Tek tada ortoped utvrđuje jesu li, odnosno koje su pretrage potrebne. Tek postavljanjem ispravne dijagnoze može se odlučiti o načinu liječenja. Pri razgovoru s pacijentom važno je znati je li bilo ozljede, odnosno razlučiti točan mehanizam nastanka ozljede te saznati koje smetnje točno pacijent osjeća i kada, kao i prijašnje ozljede i bolesti.   Prof.dr.sc.Boris Nemec, Luka Modrić i dr.med.Darko Matulić, ravnatelj poliklinike   Pri kliničkom pregledu potrebno je pregledati cijelu nogu, odnosno osovinu koljena, kao i susjedne zglobove. Ispituje se pokretljivost, stabilnost koljena te postoji li otok. Zatim se specifičnim kliničkim testovima ispituju meniskusi, pojedini ligamenti itd. Tek tada se indiciraju, ako su potrebne određene pretrage. Najčešće su to RTG snimke koljena i MRI koljena. One su važan izvor informacija te upotpunjuju kliničku sumnju u donošenju konačne dijagnoze.                                              Kada je dijagnoza postavljena, razmatraju se opcije liječenja, bile operacijske ili neoperacijske, a pacijentu je vrlo važno objasniti prednosti i mane pojedinog oblika liječenja te ga upoznati s ishodom i potencijalnim komplikacijama. dr.med.Tomislav Anić, spec.ortoped   Budući da su bolesti i ozljede koljena među najčešćima u cijelom lokomotornom sustavu, važno je pregled odraditi u pouzdanoj poliklinici s vrhunskom opremom, iskusnim liječnicima i individualnim pristupom pacijentu. Jedna od takvih poliklinika je Poliklinika Matulić, cijenjena poliklinika koja okuplja neke od najboljih medicinskih stručnjaka, a jedan od njih je i dr. med. Tomislav Anić, spec. ortoped iz spec. bolnice za ortopediju i kirurgiju "dr. Nemec". Dr. Anić se u stručnom usavršavanju posvećuje kirurgiji koljena i ramena, a educirao se u brojnim međunarodnim klinikama što ga svakako čini vrlo kvalificiranim liječnikom za liječenje koljena.