Knjigovodstveni servis Mibra

Mnogi poduzetnici tijekom godine prate prihode i dobit, ali ih svejedno iznenadi trenutak kada na poslovnom računu nema dovoljno novca za podmirenje obveza. Jedan od razloga je to što se u svakodnevnom poslovanju često poistovjećuju pojmovi prihod i priljev, odnosno rashod i odljev, iako oni ne znače isto.

Jednako tako, dobit ne predstavlja količinu novca koju poduzeće u određenom trenutku ima na računu.

Poduzeće može poslovati profitabilno, a istovremeno imati problema s likvidnošću ako kupci kasne s plaćanjem, ako su veće količine novca vezane u zalihama, ako je poduzeće investiralo u opremu ili ako određene obveze dospijevaju prije nego što su naplaćeni računi kupaca.

Upravo zato je, uz praćenje prihoda, rashoda i dobiti, za stabilno poslovanje važno redovito pratiti i novčani tok.

Prihod nije isto što i priljev

Jedna od čestih nedoumica kod poduzetnika odnosi se upravo na razliku između prihoda i stvarno primljenog novca.

Prihod predstavlja vrijednost ostvarenu poslovanjem koja se evidentira u poslovnim knjigama prema računovodstvenim pravilima.

Međutim, činjenica da je prihod evidentiran ne znači nužno da je novac već stigao na poslovni račun.

Primjerice, poduzeće obavi uslugu i izda račun kupcu s rokom plaćanja od 30 dana. Ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda, prihod se evidentira u poslovnim knjigama, dok će se priljev novca dogoditi tek kada kupac račun stvarno plati.

Drugim riječima:

• prihod pokazuje vrijednost ostvarenu poslovanjem
• priljev predstavlja stvarni ulazak novca na račun ili u blagajnu poduzeća

Upravo zato poduzeće može imati značajne prihode i potraživanja od kupaca, a istovremeno relativno malo novca na računu.

Rashod nije isto što i odljev

Slična razlika postoji i između rashoda i odljeva.

Rashod predstavlja trošak koji se priznaje i evidentira u poslovnim knjigama, dok odljev predstavlja stvarni izlazak novca s računa ili iz blagajne.

Ta dva događaja također ne moraju nastati u isto vrijeme.

Primjerice, poduzeće može zaprimiti račun dobavljača i evidentirati odgovarajući rashod, dok će novac dobavljaču biti plaćen tek nekoliko tjedana kasnije.

S druge strane, postoje i situacije u kojima novac izlazi s računa, ali se cijeli iznos ne priznaje odmah kao rashod.

Dobar primjer je kupnja dugotrajne opreme. Poduzeće može opremu platiti odmah, čime nastaje značajan odljev novca, dok se trošak te opreme kroz amortizaciju raspoređuje tijekom duljeg razdoblja.

Zato je za realnu sliku poslovanja važno promatrati i računovodstvene rezultate i stvarno kretanje novca.

Što je zapravo dobit?

Dobit se, pojednostavljeno rečeno, utvrđuje kao razlika između prihoda i rashoda, a ne kao razlika između novčanih priljeva i odljeva.

Ako su prihodi veći od rashoda, poduzeće ostvaruje dobit.

Međutim, to ne znači da se isti iznos novca nalazi na poslovnom računu.

Poduzeće može istodobno imati:

• ostvarene prihode koji još nisu naplaćeni
• značajna potraživanja od kupaca
• novac uložen u zalihe
• ulaganja u opremu
• obveze prema dobavljačima
• kredite i leasinge
• porezne i druge obveze

Upravo zato poduzetnike ponekad iznenadi činjenica da imaju iskazanu dobit i obveze povezane s njom, iako na računu nemaju odgovarajuću količinu raspoloživih sredstava.

Razlog je u tome što se dobit utvrđuje na temelju prihoda i rashoda, uz odgovarajuća računovodstvena i porezna pravila, dok stanje poslovnog računa pokazuje samo koliko novca poduzeće u tom trenutku stvarno ima na raspolaganju.

Što je novčani tok?

Novčani tok ili cash flow pokazuje koliko novca stvarno ulazi u poduzeće i koliko iz njega izlazi u određenom razdoblju.

U najjednostavnijem obliku promatra se:

• novac koji je stvarno naplaćen od kupaca
• novac koji je plaćen dobavljačima
• isplate plaća i doprinosa
• porezne obveze
• rate kredita i leasinga
• ulaganja u opremu i zalihe
• ostale poslovne isplate

Novčani tok zato daje drugačiju sliku od računa dobiti i gubitka.

Dobit govori o uspješnosti poslovanja prema računovodstvenim pravilima, dok novčani tok pokazuje koliko novca poduzeće stvarno generira i troši.

Kako je moguće imati dobit, a nemati novca?

Primjer može najbolje pokazati razliku.

Pretpostavimo da poduzeće tijekom mjeseca obavi više poslova i izda račune kupcima u ukupnoj vrijednosti od 20.000 eura.

Ako su ispunjeni uvjeti za priznavanje prihoda, ti će se iznosi evidentirati kao prihod, neovisno o tome jesu li kupci račune već platili.

Ako kupci imaju rok plaćanja od 30, 60 ili 90 dana, dio tog novca još neće biti na računu poduzeća.

Istovremeno poduzeće mora podmirivati:

• dobavljače
• plaće
• doprinose
• PDV i druge porezne obveze
• najam
• režije
• rate kredita ili leasinga
• druge redovne obveze

Ako su prihodi veći od rashoda, poduzeće može iskazivati dobit.

Međutim, ako veliki dio izdanih računa još nije naplaćen, stvarno raspoloživa sredstva mogu biti znatno manja.

Tako nastaje situacija koja poduzetnicima na prvi pogled može djelovati nelogično – poduzeće posluje s dobiti, ali nema dovoljno novca na računu za sve obveze koje upravo dospijevaju.

Nenaplaćeni računi mogu ozbiljno opteretiti poslovanje

Što je duži rok naplate, to je veći pritisak na novčani tok.

Ako kupac kasni s plaćanjem, poduzeće i dalje mora financirati vlastito poslovanje.

To može dovesti do situacije u kojoj je potrebno koristiti kratkoročno financiranje, odgoditi određena ulaganja ili pažljivije planirati plaćanje vlastitih obveza.

Posebno je rizično kada nekoliko velikih kupaca čini značajan dio ukupnih prihoda.

Kašnjenje samo jednog većeg računa tada može znatno utjecati na raspoloživu likvidnost.

Zato je korisno redovito pratiti otvorena potraživanja, rokove dospijeća i naplatu te reagirati prije nego što dugovanja postanu dugoročna.

Zalihe također "zaključavaju" novac

Kod trgovine, proizvodnje i drugih djelatnosti koje zahtijevaju držanje zaliha, značajan dio novca može biti vezan upravo u robi ili materijalu.

Ako poduzeće kupi veliku količinu zaliha, novac izlazi s računa odmah, dok prihod od njihove prodaje dolazi tek kasnije.

Prevelike zalihe zato mogu smanjiti raspoloživu likvidnost čak i kada je poslovanje dugoročno profitabilno.

Dobro planiranje nabave i praćenje brzine obrtaja zaliha mogu pomoći u boljoj kontroli novčanog toka.

Veći prihodi mogu značiti i veće potrebe za gotovinom

Rast poslovanja obično se smatra pozitivnim, ali i on može stvoriti probleme ako nije financijski dobro ispraćen.

Više narudžbi može značiti:

• veće nabave
• više zaposlenika
• veće troškove dostave
• ulaganja u opremu
• veće porezne i druge obveze

Ako poduzeće mora financirati sve te troškove prije nego što naplati račune svojih kupaca, može nastati manjak raspoloživog novca upravo u razdoblju snažnog rasta.

Zato nije dovoljno pratiti samo rast prihoda. Potrebno je pratiti i koliko novca poslovanje stvarno generira te kada se očekuju priljevi i odljevi.

Dobit uključuje i stavke koje nisu trenutni novčani izlaz

Još jedan razlog zbog kojeg se dobit i stanje na računu razlikuju nalazi se u računovodstvenom načinu evidentiranja određenih troškova.

Primjerice, amortizacija smanjuje računovodstvenu dobit, ali ne predstavlja trenutačni odljev novca u trenutku kada se evidentira.

S druge strane, kupnja opreme može značajno smanjiti stanje na računu, iako se trošak te opreme u računovodstvu raspoređuje kroz dulje razdoblje.

Zbog toga se dobit i novčani tok često kreću različitim tempom.

Kako mali poduzetnik može bolje pratiti novčani tok?

Jedan od najvažnijih koraka je imati redovit pregled očekivanih uplata i isplata.

Korisno je pratiti:

• koje uplate očekujete u sljedećih 30, 60 i 90 dana
• koje obveze dospijevaju u istom razdoblju
• koliko je računa već dospjelo, a nije naplaćeno
• kada dolaze veće porezne obveze
• planiraju li se veće investicije
• postoji li razdoblje u kojem će izdaci biti znatno veći od priljeva

Jednostavna projekcija novčanog toka može unaprijed pokazati gdje bi se mogao pojaviti problem.

To poduzetniku daje više vremena za planiranje i prilagodbu prije nego što nedostatak likvidnosti počne ozbiljnije utjecati na poslovanje.

Redovita analiza pomaže u donošenju boljih odluka

Ako vlasnik poslovanja primijeti da se stanje novca smanjuje iz mjeseca u mjesec, iako prihodi rastu, korisno je detaljnije analizirati što se događa.

Mogući razlozi mogu biti:

• prespora naplata
• previsoki troškovi
• prevelike zalihe
• nepovoljni rokovi plaćanja dobavljačima
• veća ulaganja
• rast obveza

Pravovremena analiza može pomoći pri prilagodbi uvjeta plaćanja, boljoj organizaciji naplate, planiranju investicija ili pravovremenom planiranju izvora financiranja.

Knjigovodstveni podaci nisu samo za porezne prijave

Kvalitetno knjigovodstvo ne služi samo za ispunjavanje zakonskih obveza.

Dobro organizirani i ažurni podaci mogu poduzetniku dati vrlo korisne informacije o:

• strukturi prihoda i rashoda
• potraživanjima i obvezama
• profitabilnosti
• kretanju novca
• financijskim trendovima
• očekivanim financijskim obvezama

Kada poduzetnik razumije razliku između prihoda i priljeva, rashoda i odljeva te dobiti i novčanog toka, može lakše planirati poslovanje i donositi odluke na temelju stvarnog financijskog stanja.

MIBRA – podrška za bolji pregled poslovanja

Ako želite imati jasniji pregled financijskog stanja svojeg poslovanja, obratite se Knjigovodstvenom servisu MIBRA.

Pružaju knjigovodstvene usluge za poduzeća, obrtnike i slobodna zanimanja, uz vođenje poslovnih knjiga, pripremu poreznih i financijskih izvještaja, obračune plaća te druge knjigovodstvene usluge.

Dobit je važan pokazatelj poslovanja, ali za svakodnevnu financijsku stabilnost jednako je važno znati koliko novca stvarno imate na raspolaganju, koliko tek trebate naplatiti i koje vas obveze očekuju u sljedećim mjesecima.

Za uredno knjigovodstvo, kvalitetne financijske informacije i stručnu podršku u praćenju poslovanja kontaktirajte Knjigovodstveni servis MIBRA.