KOORDINATOR I i II za zaštitu na radu - ONTOS

Radovi na krovu, skelama, platformama, konstrukcijama i drugim povišenim mjestima sastavni su dio mnogih građevinskih projekata. Istovremeno, upravo radovi kod kojih postoji rizik pada s visine pripadaju među posebno opasne radove na gradilištu.

Sigurnost u takvim situacijama ne ovisi samo o tome koristi li radnik zaštitnu opremu. Jednako su važni dobro planiranje, organizacija gradilišta, usklađivanje izvođača, odgovarajuća zaštitna oprema i kontinuirana komunikacija svih uključenih u projekt.

Kada se više aktivnosti odvija istovremeno, kvalitetna koordinacija postaje jedan od ključnih elemenata prevencije.

Rad na visini zahtijeva pripremu prije početka radova

Sigurnosne mjere ne bi se trebale početi razmatrati tek kada radnici dođu na mjesto izvođenja.

Već tijekom planiranja potrebno je utvrditi:

• gdje će se radovi izvoditi
• na kojoj visini
• koliko će radnika sudjelovati
• koja će se oprema koristiti
• kako će se pristupati mjestu rada
• postoje li otvori, rubovi ili druge zone rizika
• hoće li se istovremeno izvoditi drugi radovi
• postoji li opasnost za osobe koje se nalaze ispod mjesta rada

Važeći Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim gradilištima radove kod kojih postoji povećani rizik pada s visine svrstava među posebno opasne radove, a plan izvođenja radova treba sadržavati posebne mjere kada se takvi radovi izvode.

Kolektivna zaštita ima važnu ulogu

Jedna od osnovnih mjera je fizičko sprječavanje pada.

Na mjestima rada na visini koriste se zaštitne ograde, radne platforme, košare, sigurnosne mreže i druga odgovarajuća rješenja. Prema pravilniku, padovi s visine trebaju se fizički spriječiti odgovarajućim ograđivanjem ili drugim sigurnim načinom, dok se rad na visini treba izvoditi uz primjerenu zaštitu i opremu.

Ako takva rješenja zbog prirode radova nisu moguća, potrebno je osigurati druge prikladne načine zaštite, uključujući odgovarajuće sustave vezivanja.

Važno je da se zaštita ne bira univerzalno, već prema stvarnoj situaciji na gradilištu.

Skela nije sigurna samo zato što je postavljena

Skele su jedan od najčešćih načina pristupa mjestima rada na visini, ali njihova sigurnost ovisi o pravilnom projektiranju, montaži, korištenju i održavanju.

Posebno treba paziti na:

• stabilnost konstrukcije
• pravilno osigurane radne platforme
• siguran pristup
• zaštitne ograde
• opterećenje skele
• promjene nastale tijekom izvođenja radova

Pravilnik propisuje provjeru ispravnosti skele prije uporabe, u redovitim vremenskim razmacima te nakon promjena, duljeg nekorištenja ili događaja koji bi mogli utjecati na njezinu stabilnost.

Zato se na gradilištu ne bi smjelo pretpostaviti da je nešto sigurno samo zato što je bilo sigurno prethodnog dana.

Poseban izazov nastaje kada radi više izvođača

Na većim projektima rijetko radi samo jedna tvrtka.

Dok jedna ekipa izvodi radove na krovu, druga može postavljati fasadu, treća koristiti dizalicu, a četvrta obavljati instalaterske radove.

Svaka od tih aktivnosti pojedinačno može biti pravilno organizirana, a da njihova međusobna kombinacija ipak stvara dodatne rizike.

Primjerice, radovi iznad druge radne ekipe mogu stvoriti opasnost od pada predmeta, dok pomicanje dizalice može utjecati na prostor u kojem se nalazi skela ili radna platforma.

Upravo zato propisi naglašavaju usklađivanje vremena izvođenja različitih faza rada, suradnju izvođača i međusobno djelovanje svih aktivnosti na gradilištu.

Koordinacija znači znati tko, gdje i kada radi

Dobra koordinacija nije samo vođenje dokumentacije.

Ona u praksi znači da postoji jasan pregled nad aktivnostima na gradilištu:

• Tko izvodi radove?
• Na kojem mjestu?
• U kojem vremenskom razdoblju?
• Koji rizici pritom nastaju?
• Može li njegov rad ugroziti druge izvođače?

Ako se radovi na visini preklapaju s drugim aktivnostima, ponekad je potrebno promijeniti redoslijed izvođenja, ograničiti pristup određenom području ili privremeno zaustaviti druge radove.

Takve odluke mogu značajno smanjiti rizik.

Opasnost nije samo pad radnika

Kod radova na visini često se najviše govori o mogućnosti pada osobe, ali treba uzeti u obzir i pad alata, materijala ili dijelova opreme.

Osobe koje rade ili prolaze ispod mjesta izvođenja također mogu biti izložene ozbiljnom riziku.

Materijali zato trebaju biti pravilno smješteni i osigurani, a pristup opasnom području prema potrebi ograničen. Pravilnik predviđa zaštitu radnika od padajućih predmeta te, kada je potrebno, natkrivanje prolaza ili onemogućavanje pristupa opasnoj zoni.

Vremenski uvjeti mogu promijeniti razinu rizika

Vjetar, kiša, visoke ili niske temperature i skliske površine mogu uvjete rada na visini učiniti znatno opasnijima.

Zato se procjena sigurnosti ne može napraviti samo jednom na početku projekta.

Ako se uvjeti promijene, potrebno je ponovno procijeniti može li se rad sigurno nastaviti.

Pravilnik je tijekom 2026. dodatno dopunjen zahtjevima vezanim uz zaštitu radnika od nepovoljnih temperatura na otvorenom, pri čemu poslodavac mora, na temelju procjene rizika, planirati i provoditi mjere kojima se smanjuje rizik za sigurnost i zdravlje radnika.

Plan treba pratiti stvarno stanje gradilišta

Građevinski projekti rijetko se odvijaju potpuno bez promjena.

Mogu se promijeniti rokovi, redoslijed radova, izvođači, tehnologija izvođenja ili pristup pojedinim dijelovima objekta.

Zbog toga dokumentacija i plan zaštite na radu trebaju pratiti stvarno stanje na gradilištu.

Ako se pojavi nova okolnost koja utječe na sigurnost rada na visini, potrebno ju je uzeti u obzir prije nastavka aktivnosti.

Komunikacija radnicima mora biti jasna

Ni najbolji plan neće pomoći ako osobe koje izvode radove nisu upoznate s njim.

Radnici trebaju znati:

• kojim putem sigurno pristupaju mjestu rada
• koju opremu moraju koristiti
• koja su područja zabranjena
• gdje se istovremeno izvode druge aktivnosti
• kome se obratiti ako primijete problem
• što učiniti ako se uvjeti rada promijene

Kod radova na visini posebno je važno da se sigurnosne upute ne podrazumijevaju.

Uloga koordinatora zaštite na radu

Kada na projektu sudjeluje više izvođača, koordinacija zaštite na radu ima posebnu važnost.

Koordinator pomaže povezati različite sudionike projekta, uskladiti sigurnosne zahtjeve i prepoznati rizike koji mogu nastati zbog istodobnog ili uzastopnog izvođenja više vrsta radova.

Poslodavci na gradilištu pritom su obvezni primjenjivati odgovarajuće mjere zaštite te postupati prema uputama koordinatora zaštite na radu.

Pravilna koordinacija tako ne znači preuzimanje odgovornosti pojedinih izvođača, nego stvaranje sustava u kojem svi sudionici imaju jasne informacije i mogu organizirati svoj rad bez ugrožavanja drugih.

Sigurnost na visini počinje dobrom organizacijom

Kod radova na visini nema prostora za improvizaciju.

Kvalitetno planiranje, stabilna i pregledana oprema, kolektivne mjere zaštite, jasna podjela odgovornosti i usklađivanje različitih izvođača zajedno stvaraju sigurnije uvjete rada.

Ako vam je potrebna stručna podrška pri koordinaciji zaštite na radu na građevinskom projektu, obratite se ONTOS d.o.o.

ONTOS je specijaliziran za obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu u fazi izrade projekta – KOORDINATOR I te u fazi izvođenja radova – KOORDINATOR II, uz višegodišnje iskustvo stečeno na velikim gradilištima u Hrvatskoj.

Njihov je cilj pomoći investitorima, projektantima i izvođačima da zaštitu na radu uključe u projekt od faze planiranja do završetka izvođenja.

Kod radova na visini dobra koordinacija nije samo administrativni korak – ona je važan dio sustavnog smanjivanja rizika na gradilištu. Za stručnu podršku u području zaštite na radu kontaktirajte ONTOS.