Ginekološka ordinacija Lončar

Hormonalna kontracepcija jedan je od najčešće korištenih načina zaštite od neželjene trudnoće, ali je istodobno tema oko koje postoje brojne nedoumice. Hoće li uzrokovati debljanje? Utječe li na buduću plodnost? Je li sigurna nakon 35. godine? Mora li se povremeno napraviti „pauza“?

Odgovori nisu uvijek jednaki za svaku ženu. Odabir kontracepcije treba prilagoditi dobi, zdravstvenom stanju, životnim navikama, lijekovima koje osoba koristi i individualnim potrebama, zbog čega je prije početka korištenja važno razgovarati s ginekologom.

Što sve spada pod hormonalnu kontracepciju?

Hormonalna kontracepcija nije samo kontracepcijska pilula.

Ovisno o metodi, može sadržavati kombinaciju estrogena i progestina ili samo progestin. U hormonalne metode ubrajaju se:

• kombinirane kontracepcijske pilule
• progestinske pilule
• kontracepcijski flaster
• vaginalni prsten
• hormonski intrauterini uložak
• kontracepcijski implantat
• kontracepcijske injekcije

Kombinirane metode prvenstveno sprječavaju ovulaciju, a također mijenjaju cervikalnu sluz i sluznicu maternice. Progestinske metode djeluju na različite načine ovisno o vrsti, uključujući zgušnjavanje cervikalne sluzi i sprječavanje ovulacije kod pojedinih metoda.

1. Koja je hormonalna kontracepcija najbolja?

Ne postoji jedna metoda koja je najbolja za sve žene.

Nekome odgovara svakodnevno uzimanje tablete, dok će druga osoba više cijeniti dugotrajnu metodu o kojoj ne mora razmišljati svaki dan. Hormonski intrauterini uložak i implantat ubrajaju se među dugotrajne reverzibilne metode koje su vrlo učinkovite u sprječavanju trudnoće.

Pri odabiru treba uzeti u obzir zdravstveno stanje, karakteristike menstrualnog ciklusa, planiranje buduće trudnoće i koliko je ženi praktično redovito koristiti određenu metodu.

2. Mora li ginekolog propisati kontracepcijske pilule?

Prije odabira hormonalne kontracepcije preporučljivo je napraviti stručnu procjenu.

Posebno je važno razgovarati o krvnom tlaku, migrenama, pušenju, ranijim krvnim ugrušcima, bolestima srca i krvnih žila, bolestima jetre, određenim lijekovima te osobnoj i obiteljskoj anamnezi.

Medicinske smjernice razlikuju situacije u kojima je određena metoda prikladna od onih u kojima bi potencijalni rizici mogli nadmašiti korist. Zato metoda koja odgovara prijateljici ili članici obitelji nije nužno odgovarajući izbor i za vas.

3. Deblja li hormonalna kontracepcija?

Ovo je jedno od pitanja koje žene vrlo često postavljaju.

Promjene tjelesne mase mogu se dogoditi tijekom korištenja hormonalne kontracepcije, ali nije opravdano automatski svaku promjenu kilograma pripisati kontracepciji. Na tjelesnu masu utječe niz čimbenika – prehrana, razina tjelesne aktivnosti, dob, stres, san i druge hormonalne ili metaboličke promjene.

Pojedine metode imaju različite profile mogućih nuspojava, pa se kod značajne promjene tjelesne mase ili drugih tegoba treba konzultirati s liječnikom i procijeniti odgovara li postojeća metoda.

4. Hoće li mi kontracepcija poremetiti menstruaciju?

Može je promijeniti, ali to ne znači nužno da postoji problem.

Kod nekih metoda menstruacije mogu postati slabije, kraće i pravilnije. Kombinirane hormonske metode mogu smanjiti obilnost menstruacije, dok hormonski intrauterini ulošci i pojedine progestinske metode kod nekih žena mogu znatno smanjiti krvarenje ili dovesti do njegova izostanka.

S druge strane, tijekom prvih mjeseci korištenja nekih metoda mogu se pojaviti nepravilna krvarenja ili spotting.

Ako je krvarenje izrazito obilno, dugotrajno, pojavljuje se nakon spolnog odnosa ili se nakon razdoblja stabilnog korištenja kontracepcije iznenada značajno promijeni, potrebno je javiti se ginekologu.

5. Je li štetno ako menstruacija tijekom korištenja kontracepcije izostane?

Kod pojedinih hormonalnih metoda izostanak menstrualnog krvarenja može biti očekivana posljedica djelovanja kontracepcije.

Primjerice, hormonski intrauterini uložak stanjuje sluznicu maternice, zbog čega menstruacija s vremenom može postati vrlo oskudna ili potpuno izostati.

Ipak, ako menstruacija neočekivano izostane ili postoji mogućnost trudnoće zbog nepravilnog korištenja kontracepcije, potrebno je napraviti test na trudnoću i prema potrebi konzultirati liječnika.

6. Utječe li hormonalna kontracepcija na buduću plodnost?

Hormonalna kontracepcija smatra se reverzibilnom metodom zaštite od trudnoće.

Nakon prestanka većine metoda mogućnost trudnoće može se relativno brzo vratiti. Iznimka može biti kontracepcijska injekcija, kod koje povratak plodnosti može potrajati dulje. ACOG navodi da nakon prestanka DMPA injekcija u prosjeku može proći oko deset mjeseci do trudnoće, iako postoje velike individualne razlike.

Ako žena planira trudnoću u bliskoj budućnosti, upravo to može biti važan čimbenik pri izboru kontracepcijske metode.

7. Treba li povremeno napraviti „pauzu“ od kontracepcijskih pilula?

Rutinsko prekidanje kontracepcije samo kako bi se tijelo „odmorilo od hormona“ nije nešto što treba samostalno uvoditi bez medicinskog razloga.

Prekid i ponovno započinjanje kontracepcije može povećati mogućnost neželjene trudnoće ako zaštita nije pravilno organizirana. Ako postoji razlog za promjenu ili prestanak terapije – primjerice nuspojave, planiranje trudnoće ili promjena zdravstvenog stanja – najbolje je s ginekologom dogovoriti kada i na koji način prijeći na drugu metodu ili je potpuno prekinuti.

8. Je li hormonalna kontracepcija sigurna za svaku ženu?

Ne.

Velik broj žena hormonalnu kontracepciju može sigurno koristiti, ali postoje zdravstvena stanja kod kojih pojedine metode nisu preporučljive.

Posebnu procjenu zahtijevaju, primjerice, migrene s aurom, povišeni krvni tlak, određene bolesti srca i krvnih žila, prethodna duboka venska tromboza ili plućna embolija, određeni poremećaji zgrušavanja krvi te neka oboljenja jetre.

Kod kombinirane hormonalne kontracepcije važan čimbenik je i pušenje, osobito nakon 35. godine. Rizik ovisi o više čimbenika, zbog čega izbor treba napraviti individualno.

9. Koliki je rizik od krvnih ugrušaka?

Kombinirana hormonalna kontracepcija koja sadrži estrogen povezana je s povećanjem rizika od venske tromboembolije u odnosu na nekorištenje takve metode, iako je apsolutni rizik kod zdrave žene reproduktivne dobi i dalje malen.

Rizik nije jednak za sve. Može biti veći ako postoji više čimbenika poput prethodne tromboze, određenih nasljednih poremećaja zgrušavanja, pušenja, višeg indeksa tjelesne mase, starije reproduktivne dobi ili drugih kardiovaskularnih čimbenika.

Upravo je to jedan od razloga zašto se hormonalna kontracepcija ne bi trebala odabirati samo prema preporuci poznanice ili informacijama s društvenih mreža.

10. Može li kontracepcija pomoći kod bolnih ili obilnih menstruacija?

Može, ovisno o uzroku tegoba i odabranoj metodi.

Kombinirane hormonalne metode mogu menstruacije učiniti redovitijima i smanjiti količinu menstrualnog krvarenja, dok hormonski intrauterini uložak također može pomoći u smanjenju obilnih menstruacija.

Hormonalne metode koriste se i u liječenju određenih ginekoloških tegoba, ali tada njihov izbor ovisi o dijagnozi i liječničkoj procjeni.

Ako žena ima izrazito bolne ili obilne menstruacije, važno je prije svega utvrditi postoji li uzrok poput endometrioze, mioma, adenomioze ili drugih ginekoloških stanja.

11. Štiti li hormonalna kontracepcija od spolno prenosivih infekcija?

Ne.

Hormonalne pilule, flasteri, vaginalni prstenovi, implantati, injekcije i hormonski intrauterini ulošci štite od trudnoće, ali ne pružaju zaštitu od spolno prenosivih infekcija.

Za smanjenje rizika prijenosa spolno prenosivih infekcija potrebno je koristiti kondom. Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je kondom jedina kontracepcijska metoda koja istodobno može pružiti zaštitu i od neželjene trudnoće i od spolno prenosivih infekcija, uključujući HIV.

12. Što ako zaboravim popiti kontracepcijsku tabletu?

Postupak ovisi o vrsti tablete i vremenu koje je prošlo od propuštene doze.

Nije dobro oslanjati se na jedno univerzalno pravilo. Upute se razlikuju između kombiniranih i progestinskih tableta, a kod nekih progestinskih pripravaka važno je i koliko sati kasni uzimanje doze.

Najsigurnije je slijediti upute priložene konkretnom lijeku i, ako postoji dvojba oko zaštite od trudnoće ili potrebe za hitnom kontracepcijom, javiti se liječniku ili ljekarniku.

13. Kada se treba javiti ginekologu zbog nuspojava?

Blage promjene poput spottinga, osjetljivosti dojki, glavobolje ili promjena ciklusa mogu se pojaviti nakon uvođenja određene metode. Ako su simptomi intenzivni, ne prolaze ili značajno utječu na svakodnevni život, vrijedi razmotriti prilagodbu kontracepcije.

Hitnu medicinsku procjenu treba zatražiti kod simptoma koji mogu upućivati na ozbiljniju komplikaciju, primjerice iznenadnog otežanog disanja, boli u prsima, jednostranog oticanja ili jake boli u nozi, iznenadnih neuroloških simptoma ili izrazito jake i neuobičajene glavobolje.

Kontracepcija treba biti prilagođena ženi, a ne obrnuto

Jedna od najvećih prednosti današnje kontracepcije jest velik izbor metoda. Istodobno, upravo velik izbor može stvoriti dodatne nedoumice.

Pri odluci treba razmotriti koliko dugo želite zaštitu, planirate li trudnoću, kakve su vam menstruacije, možete li se pridržavati svakodnevnog uzimanja tableta te postoje li zdravstveni čimbenici koji određenu metodu čine manje prikladnom.

Ako razmišljate o početku ili promjeni hormonalne kontracepcije, možete se obratiti Ginekološkoj ordinaciji Lončar u Karlovcu, koja među svojim uslugama navodi i savjetovanje vezano uz oralnu kontracepciju. Ordinacija pruža ginekološke preglede i ultrazvučnu dijagnostiku, a nalazi se na adresi Plitvička 11 u Karlovcu.

Stručni tim čine dr. med. Milorad Lončar i dr. med. Igor Lončar, specijalisti ginekologije i opstetricije.

Ako imate pitanja o kontracepcijskim pilulama, hormonskom ulošku ili drugim mogućnostima zaštite od trudnoće, obratite se Ginekološkoj ordinaciji Lončar i uz stručnu procjenu odaberite metodu koja odgovara vašem zdravstvenom stanju i životnim potrebama.