Neinvazivan probirni test koji utvrđuje rizik kromosomskih poremećaja fetusa. Može se izvoditi već s navršenih 9 tjedana trudnoće. Idealno je izvesti testiranje uz ultrazvučni pregled „mini anomaly scan“ s 12 tjedana trudnoće.

Trudnoća je jedno od najuzbudljivijih razdoblja u životu žene, ali istovremeno može izazvati brojne brige i zabrinutosti, posebno kada je riječ o zdravlju buduće bebe. Svaka trudnica želi osigurati da njena beba dođe na svijet zdrava i sretna, zbog čega se sve više žena okreće novim tehnologijama kako bi im se pružila dodatna sigurnost i informacije.

Revolucionarna metoda koja pruža trudnicama dublji uvid u zdravlje njihovih beba je NIPT testiranje jer pruža na samom početku trudnoće informacije o najčešćim kromosomskim anomalijama, nudeći visoku preciznost bez rizika od invazivnih postupaka. Osim toga, test može pružiti informacije o spolu djeteta i određenim genetskim varijacijama koje mogu utjecati na zdravlje djeteta nakon rođenja.

Prednosti NIPT testiranja

Jedna od najvećih prednosti NIPT testa je njegova neinvazivna priroda. Za razliku od tradicionalnih invazivnih postupaka poput amniocenteze, NIPT test se provodi uzimanjem uzorka majčine krvi. Ovaj uzorak sadrži dijelove DNA posteljice fetusa, omogućujući stručnjacima da analiziraju genetski materijal djeteta bez potrebe za invazivnim ulaskom u maternicu majke. Od kada je NIPT testiranje uvedeno kao pretraga tijekom trudnoće, drastično se smanjio broj amniocenteza jer je za sve granične slučajeve NIPT testiranje dovoljno za odluku o daljnjem tijeku trudnoće.

Što znači NIPT?

NIPT test je skraćenica za NeInvazivni Prenatalni Test. Neinvazivni znači da se pretraga ne odvija unutar tijela, u ovom slučaju – analizira se uzorak krvi majke. Prenatalni test znači da se test radi tijekom trudnoće.
U krvi majke tijekom trudnoće cirkuliraju slobodni fragmenti DNA – cfDNA koji se otkidaju od posteljice. Otkriveni su 1948.g., no trebalo je puno vremena da se rutinski počnu koristiti u prenatalnim testiranjima.

Za uspješnu analizu potreban je određeni minimum fetalne frakcije u krvi majke. Fetalna frakcija je udio fetalne DNA iz posteljice u krvi majke. Izražava se u postocima. NIPT test može izračunati rizik na kromosomoske anomalije sa najnižom frakcijom od 2,8% ili 4%, ovisno o testu. Što je veći udio fetalne frakcije, rezultat je vjerodostojniji jer je manja mogućnost da se zamijeni fetalna DNA majčinom koja isto tako slobodno cirkulira u krvi. Testovi koji odvajaju fetalnu DNA od majčine nisu toliko ovisni o fetalnoj frakciji od testova koji zajedno analiziraju obje DNA. Fetalna frakcija može biti niska zbog pretilosti majke, uzimanja antikolagulantne terapije, u stanjima kod kojih je razvoj posteljice i ploda usporen kao što su Edwardsov, Patauvov sindrom i triploidija.

Kada je najbolje vrijeme za testiranje?

NIPT test se može izvoditi od 10. tjedna trudnoće. Ponekad u toj dobi još nema dovoljne količine fetalne DNA u krvi pa je optimalno raditi test u periodu između 11. i 12. tjedna trudnoće, neposredno nakon što se napravi ultrazvučni pregled „mini anomaly scan“. Ako ultrazvučni nalaz bude uredan, slijedi NIPT test. Ako se na ultrazvučnom pregledu uoče određene anomalije ploda koje nose visoki rizik za kromosomske anomalije (npr. povećan nuhalni nabor, nedostatak nosne kosti) onda se trudnici savjetuje direktno napraviti dijagnostičke testove: biopsiju korionskih resica ili amniocentezu s kariotipizacijom / microarrayem, a ne NIPT testiranje. Prvo tromjesečje je doba prirodne selekcije – plod koji je zdrav razvija se, plod koji nije zdrav često ne preživi prvo tromjesečje ili pokazuje određene anatomske anomalije koje su vidljive ultrazvučnim pregledom. Zato je dobro znati stanje ploda prije izvođenja NIPT testa.
Glavna genetska stanja koja se analiziraju NIPT testom su sindrom Down, sindrom Edwards i sindrom Patau koji čine 71% svih prenatalnih kromosomskih anomalija te poremećaji spolnih kromosoma.

Kolika je preciznost NIPT testiranja

Stopa detekcije NIPT testa za sindrom Down je 99,5%, sindrom Edwards 97,7% i sindrom Patau 96,1%.
Sindrom Down, trisomija 21, je stanje u kojem djeca imaju širok spektar intelektualnih poteškoća i potreban im je nadzor tijekom cijelog života. 50% djece ima prirođenu srčanu manu, a česte su i druge smetnje (sluh vid, štitnjača..).
Sindrom Edwards, trisomija 18, je stanje s težim intelektualnim poteškoćama, zaostajanjem u razvoju i prirođenim manama srca, bubrega i mozga. Često imaju rascjepe usne i nepca. Većina trudnoća završi spontanim pobačajem, no ako se rode ne prežive dulje od nekoliko tjedana. Sindrom Patau, trisomija 13, je stanje s teškim intelektualnim poteškoćama i prirođenim manama srca, mozga i bubrega. Većina trudnoća završi spontanim pobačajem, a manje od 10% doživi prvi rođendan.

Poremećaji spolnih kromosoma su poremećaji u kojima se pojavljuje višak ili manjak spolnih kromosoma. Ti poremećaji su vrlo česti i pojavljuju se s učestalošću od 1 na 400 novorođenčadi. Na njih se rijetko posumnja tijekom trudnoće. Teško ih je prepoznati tijekom porođaja te mogu ostati neotkriveni sve do puberteta. Djeca s poremećajima spolnih kromosoma mogu imati problema sa endokrinološkim, socijalnim, neurološkim i intelektualnim razvojem, neplodnosti te srčanim greškama pa zahtijevaju pojačanu medicinsku skrb od rođenja i kroz cijeli život.

Što još može otkriti NIPT test?

Dodatna stanja koja NIPT test može testirati su mikrodelecije koje se najčešće pojavljuju kod novorođenčadi nakon opisanih trisomija: DiGeorgeov sindrom, Prader Willi sindrom, Angelmanov sindrom, delecija 1p36, Cri-du-chat sindrom. Sve su praćene usporenim psihomotornim razvojem, intelektualnim poteškoćama i raznim fizičkim manama (srčane greške, poremećaji u govoru, epilepsije…). NIPT test može analizirati i niz drugih genetskih anomalija jer je cijeli fetalni genom zastupljen u cfDNA fragmentima. Takve analize postale su sve dostupnije; međutim, informacije o osjetljivosti i specifičnosti ovih testova probira u općoj populaciji trudnica su ograničene. Ponuda probira za ova druga stanja, kao i za monogenske (single-gene) poremećaje, povećava stopu pozitivnih nalaza, a time i stopu invazivnih postupaka za dijagnostičko testiranje. Drugi problem su zbunjujuće informacije o genomu majke, koje su također zastupljene među fragmentima cfDNA. Ovisno o testu, širok je raspon drugih poremećaja koje pojedini testovi mogu analizirati, no točnost testova najčešće pada širinom raspona.

Monogenski poremećaji (poremećaji na jednom genu) rjeđi su od kromosomskih aneuploidija i samo je mali broj pojedinaca s bilo kojim specifičnim monogenskim poremećajem dostupan za proučavanje. Otkrivanje fetalnih anomalija se događa u okruženju velike količine majčine cfDNA, budući da je fetalna frakcija cfDNA samo 5 do 20 posto ukupne cirkulirajuće cfDNA. Ovo je posebno problem kod autosomno-recesivnih stanja u kojima majka nosi istu patogenu varijantu kao i fetus. Unatoč ovim ograničenjima i različitim laboratorijskim tehnikama, moguće je otkrivanje poremećaja povezanih sa spolom (Duchenne/Beckerova mišićna distrofija), autosomno-dominantnih poremećaja (ahondroplazija) i autosomno-recesivnih poremećaja (cistična fibroza). Monogenski poremećaj čije otkrivanje tijekom trudnoće ima veliko kliničko značenje je određivanje RhD statusa fetusa kod aloimuniziranih majki. Ako je dijete RhD negativno, nema potreba za daljnjim testiranjima titra protutijela tijekom trudnoće. NIPT test se primarno fokusira na kromosomske poremećaje i nije prikladan za testiranja multifaktorijalnih genetskih poremećaja.

Može li test pogriješiti?

Lažno pozitivni rezultati testa su mogući iz više razloga:

• Mozaicizam posteljice: – s obzirom da je izvor fetalnih DNA u krvi majke tkivo posteljice, u slučajevima gdje se posteljica i plod genetski razlikuju dolazi do krivih rezultata. Mozaicizam se javlja u 1-2 % trudnoća. Najčešće se radi o Turnerovom sindromu i trisomiji 13, a rjeđe kod trisomija 21 i 18.
• Nestajući blizanac – posteljica nestajućeg blizanca može još tjednima egzistirati i širiti cfDNA u krv majke. Utječe na rezultat testiranja ako je nestajući blizanac imao poremećaj kromosoma.
• Mozaicizam majke – jedna dio žena ima mali postotak stanica koje nemaju jedan X kromosom te se taj nedostatak može pripisati fetusu kod testova koji ne razlikuju majčinu od fetalne DNA. Na taj način dolazi do lažno pozitivnog rezultata za Turnerov sindrom. Test koji razlikuje fetalnu od maternalne DNA nema taj problem.
• Maligna bolest majke – cfDNA iz tumora ulazi u cirkulaciju te interferira u analizi rezultata.
• Transplantacija organa, nedavna transfuzija krvi, tehnički problemi prilikom obrade uzorka su stanja koja mogu utjecati na rezultat testa.
• CNV: Varijante broja kopija majke – Metodologija za analizu cfDNA pretpostavlja da svaka osoba nosi isti udio genetskog materijala na određenom kromosomu, ali kromosomi se neznatno razlikuju među pojedincima zbog naslijeđenih ili de novo varijanti broja kopija (tj. brisanje ili dupliciranje genoma regija. Kod tih pojedinaca, analiza cfDNA bi mogla dati pozitivan rezultat ako je veličina duplikacije majke relativno velika i događa se na kromosomu od interesa (npr. kromosom 21).

Lažno negativni rezultati su mogući iz razloga:

• Mozaicizam posteljice – moguće se da fetus ima kromosomski poremećaj, a posteljica nema te se onda takav poremećaj ne može detektirati.
• Niska fetalna frakcija – niska, ali adekvatna fetalna frakcija od 3-5%, može uzrokovati lažno negativan nalaz jer je razlika u očekivanoj količini npr. fragmenta kromosoma 21 naprema dobivenoj toliko mala da nije detektirana.
• CNV Varijante broja matične kopije – teoretski je moguće da delecija majka uzrokuje lažno negativan rezultat.
• Tehnički problemi prilikom obrade uzorka.

Kako to da se dijete rodi s anomalijom, a NIPT test je uredan (niskorizičan)?

“Postoje strukturne malformacije koje se detektiraju mini anomaly scanom, a najčešće nisu povezane s kromosomopatijama koje otkriva NIPT test. Njihova učestalost je 18%. Strukturne anomalije koje se detektiraju ultrazvukom, a NIPT test  može biti uredan, su:  akranijus / anencefalus, holoprozencefalija, spina bifida, gastroshiza, omfalocela, velike srčane greške, megacista, body stalk anomalija, skeletne anomalije, dijafragmalna hernija…

Kada se na mini anomaly scanu prepozna strukturna anomalija, NIPT test nije potreban, nego se trudnica upućuje na daljnju dijagnostiku.

Zato je potrebno napraviti ultrazvučni pregled neposredno prije NIPT testiranja.” – Doc.prim.dr.sc. Vladimir Blagaić, dr. med., specijalist ginekologije i porodništva

Tko bi se trebao testirati?

Za NIPT test se može odlučiti svaka trudnica, bez obzira ima li u familiji genetskih nasljednih bolesti i bez obzira na starosnu dob majke. Neki kromosomski poremećaji nisu vezani uz dob majke. Isto tako, kromosomske anomalije nisu isključivo vezane uz nasljeđe te postoji određeni rizik u svakoj trudnoći za te anomalije.

Kod žena iznad 35 godina raste rizik za sindrom Down pa bi svakako bilo dobro napraviti NIPT test. Do, ne tako davno, postojala je preporuka da se svakoj ženi iznad 35 godina savjetuje amniocenteza zbog povećanog rizika od sindroma Down. NIPT testiranje je uvelike poštedio tu populaciju trudnica invazivnog testiranja zbog svoje visoke točnosti i stope detekcije Downovog sindroma.

Za neke druge kromosomske anomalije rizik nije ovisan o dobi (npr. DiGeorgeov sindrom, triploidija, aneuplodija spolnih kromosoma), jednako se pojavljuju i u mlađoj i u starijoj životnoj dobi.
NIPT se može izvesti u blizanačkoj trudnoći. Ne može se izvesti u trudnoći s više od dva fetusa, blizanačkoj trudnoći s doniranom jajnom stanicom, blizanačkoj trudnoći surogat majčinstva, u slučaju nestalog blizanca te ako je majci transplantiran organ ili koštana srž.

Velika je razlika između NIPT testova i amniocenteze / biopsije korionskih resca (CVS). NIPT test analizira DNA posteljice koji slobodno pliva u majčinoj krvi, a amniocenteza i CVS analiziraju DNA fetusa iz uzorka plodne vode koji se uzme iglom direktno iz maternice trudnice. U rijetkim slučajevima mozaicizma se DNA posteljice i ploda razlikuju tako da NIPT test ne može biti dijagnostički test, nego spada u probirne testove. Prednost NIPT testa je neinvazivnost jer se uzima uzorak krvi majke pa ga može raditi svaka trudnica tijekom trudnoće bez rizika. Amniocenteza i CVS su invazivni testovi jer se ulazi iglom u maternicu majke pa imaju određeni rizik spontanog pobačaja. Zato se preporučuju samo u visokorizičnim trudnoćama na genetske poremećaje. CVS ili amniocenteza s kariotipizacijom / microarrayem se preporučuju nakon NIPT testiranja ako je uočen visoki rizik na kromosomsku anomaliju u testu. Biopsija korinoskih resica se može izvoditi od 11.-14. tjedna trudnoće. Amniocenteza se radi od navršenog 16. tjedna trudnoće. CVS i amniocenteza daju definitivnu dijagnozu na temelju čega se odlučuje o daljnjem tijeku trudnoće. Vrlo je bitno da budući roditelji razumiju razliku između probirnog i dijagnostičkog testa da bi mogli donijeti informiranu odluku o daljnjim postupcima u trudnoći.

Nije potrebno genetsko savjetovanje u niskorizičnoj trudnoći na nasljedne bolesti prije odluke o NIPT testu. Svaka trudnica može raditi NIPT test, po svojoj želji i odluci. U slučaju da u familijama budućih roditelja postoji neki nasljedni poremećaj koji se može detektirati tijekom trudnoće i ako je rezultat testa bitan radi odluke o daljnjem tijeku trudnoće, preporuka je napraviti genetsko savjetovanje da se donese odluka koja testiranja tijekom trudnoće su optimalna za određeno stanje.

Ugrožava li NIPT test trudnoću?

NIPT test nije invazivan test i ne ugrožava trudnoću, a ima iznimno veliku točnost. Zato se može napraviti u svakoj trudnoći u kojoj budući roditelji žele dobiti informaciju o najčešćim kromosomskim anomalijama. NIPT testiranje nije obavezno tijekom trudnoće. Trudnica i partner odlučuju žele li test ili ne. Zdravstveni radnik koji vodi trudnoću dužan je na vrijeme informirati buduće roditelje o mogućnostima testiranja i mogućim rizicima genetskih poremećaja, a odluku o testiranju prepustiti roditeljima.

Svaka trudnica potpisuje informirani pristanak prije uzimanja krvi za analizu. Informirani pristanak detaljno opisuje sve prednosti i mane testa: koje anomalije se analiziraju, koja je točnost analize, koji su mogući uzroci neuspjeha testa, kako izgleda rezultat testa…Trudnica potpisuje primjerak i uzima ga sa sobom tako da u svakom trenu može ponovno pročitati sve informacije vezane uz test.

Koliko se čekaju rezultati NIPT nalaza?

Za rezultate NIPT testa je, u prosjeku, potrebno 5-10 radnih dana. Svaki budući roditelj želi dobiti živo i zdravo dijete. Izvođenje NIPT testa i čekanje rezultata najčešće bude intenzivan period brige i napetosti. Pružatelji zdravstvenih usluga usmeno objasne rezultate testa trudnici uz slanje pisanog nalaza na mail. Na taj način budući roditelji mogu proučiti cijeli nalaz i postaviti direktna pitanja u slučaju da postoje neke nedoumice oko rezultata.

Postoje više testova na tržištu s različitim tehnologijama, tako da se cijene pojedinih testova razlikuju. Poliklinika Med Art je u svoju ponudu uvrstila testove Panorama i Harmony s obzirom da oni koriste najsuvremeniju tehnologiju u analizi, a samim time imaju i najveću točnost u rezultatima. Cijene Panorama i Harmony testa su navedene u Cjeniku na web stranici Poliklinike Med Art. Trošak testiranja za sada ne pokriva obavezno zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj. Budući roditelji sami plaćaju testiranje. Dodatni trošak vezan uz NIPT testiranje je izvođenje ultrazvučnog pregleda „mini anomaly scan“ koji se preporučuje napraviti do tri dana prije vađenja krvi za NIPT analizu. Poliklinika Med Art nudi optimalnu opciju: u periodu između 11. i 12. tjedna napravimo „mini anomaly scan“ i odmah nakon toga trudnici izvadimo krv za analizu.

Važno je napomenuti da NIPT testiranje ne pruža apsolutne garancije jer nije dijagnostički nego probirni test, ali značajno povećava razinu informacija dostupnih trudnicama. Ove informacije omogućuju ranu intervenciju i planiranje skrbi ukoliko se identificira neka od abnormalnosti. Također, pruža emocionalnu potporu budućim roditeljima, pomažući im u suočavanju s eventualnim izazovima koji bi mogli proizaći iz rezultata testa.

NIPT testiranje je uvelike smanjilo potrebu za invazivnim testiranjem u trudnoći, posebice kod žena iznad 35 godina kada učestalost sindroma Down raste, kao i u nekim slučajevima umjerenog rizika na kromosomske anomalije.
U konačnici, NIPT testiranje predstavlja naprednu tehnologiju koja omogućuje svim trudnicama da se suoče s brigama vezanim uz zdravlje njihove nerođene djece. Pravovremeno otkrivanje potencijalnih problema pruža im priliku da donesu informirane odluke i osiguraju najbolju moguću skrb za svoje buduće mališane.

Autori:

Doc.prim.dr.sc. Vladimir Blagaić, dr. med., specijalist ginekologije i porodništva

Dubravka Dedeić, dr. med., specijalist ginekologije i porodništva

Ginekologija

Ultrazvuk dojki

Porodništvo

Jaruščica 19, Zagreb

Mob 099 31 30 860

Tel 01 36 95 923

Načini plaćanja

Pravila privatnosti

Opći uvjeti korištenja

Poliklinika Med Art | © Sva prava pridržana

info@poliklinika-medart.hr

izrada: trenutak.hr