Prepustite stručnjacima odabir vina u kojem ćete uživati

Objavljeno: 24.9.2018. 10:34

Vino, jedno od najplemenitijih pića ljudskog roda uživalo se još u vrijeme prije Krista. Izvorni dokumenti spominju kako su se prva vina proizvela u Kini i Siciliji. Danas svi znamo o njemu i vjerujemo u  njega kao bezvremenski duhovno stvaralački eliksir.



U današnjoj ljudskoj prehrani i napose u modernoj gastronomiji uživati uz čašicu ili dvije vina gotovo je postalo nezamislivo. Za svakoga vinara proces stvaranja vina čin je kreativnog izazova. Filozofijom svoga osobnog pristupa te znanjem i emocijom, vinari, svaki na svoj način stvaraju vina sa svojim potpisom.

Prva vina nastala su od prasorte Vitis vinifere vinifere koju su Grci uveli u Europu, a i dan danas tu sortu možemo pronaći na stolovima nakon ručka ili večere. Sigurno ste se bezbroj puta našli ispred police s vinima u nekom supermarketu i čitali etikete na vinskim bocama, u nadi da ćete se sjetiti vina kojeg ste prošli tjedan pili na večeri s prijateljima. Pa zašto bi se mučili s izborom kad Vam u vinarijama mogu preporučiti vino s obzirom za koju prigodu i uz koje jelo ga tražite:

  • Prema pravilu ispijanja vina, najprije se poslužuju „lakša“, a zatim se prelazi na „teža“ vina tijekom obroka. Za početak je uvijek dobro krenuti s laganim aperitivom. Pjenušavo vino ili šampanjac uvijek su pun pogodak, no morate znati da se šampanjcem nazivaju samo pjenušava vina iz pokrajine Champagne.

  • Ako prije glavnog jela volite gricnuti malo pršuta i sira, sigurno nećete pogriješiti s rose vinom. Zatim krećemo na glavno jelo, no bitno je znati što ćete jesti uz crveno ili bijelo vino.

  • Klasična podjela, koju će vam preporučiti svaki sommelier jest da bijela riba i bijelo meso idu uz bijelo vino, a plava riba i crveno meso uz crna, tj. crvena vina.

  • Desertna vina je najbolje ostaviti za kraj, uz desert, no također ovisno o desertu možete poslužiti i pjenušava vina.




Nakon toga potrebno je odlučiti koju kategoriju vina bi željeli, suho, polusuho, slatko ili poluslatko. Iskusni vinari Vam uvelike mogu pomoći u tome. Pa tako suho vino sadržava 0 do 4,5 grama neprovrelog šećera po litri i u ustima ne ostavlja okus šećera, polusuha od 4,5 do 12 grama, poluslatka od 12 do 50 grama, a slatka od 50 nadalje, te ostavljaju osjećaj slatkosti i ljepljivosti u ustima. Osim toga, važna je i godina berbe. Svaka godina ima različite klimatske uvjete koji utječu na kvalitetu grožđa, a time i na kvalitetu vina. Najbolja godina berbe je ona kada je omjer sunca i kiše izjednačen.

Zapamtite da je izbor pravog vina vrlo bitan jer kako kaže portugalska izreka „tko ima pravo vino, uvijek ima prijatelja“.

Kako bismo bili sigurni da ćete odabrati pravo vino, za vas smo izdvojili nekoliko stručnjaka koji će Vam pomoći da za bilo koju prigodu odaberete vino po svojoj želji: