25.1.2012

Uravnotežen proračun za očuvanje kreditnog rejtinga

Prvo ovogodišnje izdanje RBAnaliza bavi se mogućnostima financiranja iz fondova EU kao središnjom temom. Pored toga, Raiffeisen analitičari pripremili su redovite preglede odabranih makroekonomskih pokazatelja te aktualnosti vezane uz BDP i inflaciju, tržište rada, tečaj, državni proračun, financijski sustav, svjetske trendove te pregled događanja na tržištu dionica i obveznica.
Dana 9. prosinca 2011. godine potpisan je Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Na referendumu, koji će se održati 22. siječnja 2012. godine, očekujemo da će većina građana iskazati potporu integraciji. U razdoblju do 1. srpnja 2013. godine sve članice EU ratificirat će ugovor, a nakon toga Hrvatska će konačno postati članica. U razdoblju od završetka pregovora o pridruživanju (30. lipnja 2011. godine) do učlanjenja, Hrvatska nastavlja usklađivanje s pravnom stečevinom EU. Istodobno u EU se odvija proces ubrzane integracije, koji je nužan za očuvanje monetarne unije. Dogovara se zajednička fiskalna politika, a preko uravnoteženog proračuna postavljaju se temelji za održiv rast i očuvanje stabilnosti financijskog sustava. To je imperativ za održanje i razvoj EU, a za buduću članicu dodatna obveza uz već prihvaćena pravila iz Ugovora o pristupanju.
U Hrvatskoj je nakon pobjede na parlamentarnim izborima 4. prosinca lijeva koalicija formirala Vladu nakon osam godina provedenih u oporbi. Pred novom Vladom težak je zadatak pokretanja gospodarskog oporavka u uvjetima nepovoljnih kretanja na vanjskim tržištima. Eurozona se kreće prema drugom valu recesije s dvostrukim dnom. Ujedno se zaoštravaju uvjeti poslovanja europskih financijskih institucija s posljedičnim smanjenjem ponude kapitala za tržišta višeg rizika. Mogućnost pada kreditnog rejtinga Hrvatske u razred ispod investicijskog (junk) odražava se na manju dostupnost kapitala i povećanje cijene zaduživanja. Proračun za 2012. godinu usvojit će se najranije u veljači. Tek tad mogu započeti pripreme za izdavanje državnih obveznica. Dotad se i dospjeli dugovi i tekući deficit središnje države mogu financirati samo kratkoročnim zaduživanjem na domaćem tržištu. Time se pojačava potražnja države od domaćih banaka, što u uvjetima smanjene ponude kapitala iz inozemstva i ograničenih domaćih izvora financiranja povećava cijenu zaduživanja. Vraćanje ravnoteže na lokalno financijsko tržište očekujemo u drugom tromjesečju uz uvjet da ne padne kreditni rejting države. Struktura proračuna i visina deficita koje će predložiti Vlada ključni su za očuvanje rejtinga i za dokaz opredjeljenja u provedbi neophodnih reformi. U protivnom, uravnoteženje javnih financija tražit će se u monetarnom popuštanju s izvjesnim smanjenjem financijske stabilnosti. Ukoliko se očuva rejting, sljedeći Vladin izazov je priprema poduzetnika i institucija za učinkovito korištenje sredstava iz strukturnih i kohezijskih fondova EU. Uz napeta financijska tržišta kapital iz tih fondova mogao bi imati ključan doprinos za oživljavanje investicijske aktivnosti.

Publikaciju RBAnalize možete pročitati na web stranicama:

http://www.rba.hr/my/research/publications.jsp?year=2012&archieve=kvartalne_rba_analize

i

http://www.limun.hr/UserDocsImages/RBAnalize%20br.%2044.pdf