27.10.2011

Novi broj RBAnaliza: Parlamentarni izbori prije reformi

Posljednje ovogodišnje izdanje RBAnaliza bavi se energetikom kao središnjom temom. Pored toga, Raiffeisen analitičari pripremili su redovite preglede odabranih makroekonomskih pokazatelja te aktualnosti vezane uz tečaj, državni proračun, financijski sustav, svjetske trendove te pregled događanja na tržištu dionica i obveznica.

U prosincu će se održati redoviti izbori za Hrvatski sabor. Uobičajeno, Vlada pred izbore nastoji povećati podršku različitih interesnih skupina, a odluke o reformama usmjerenim na povećanje konkurentnosti gospodarstva odgađa za postizborno vrijeme. No, dok je politika zaokupljena izborima, kretanja na financijskim tržištima sužavaju manevarski prostor Vlade koja će se formirati nakon izbora. Hrvatska još nije ni izašla iz recesije, a iz okružja nam stiže novi negativni impuls putem povećanja cijene kapitala, smanjenja izvozne potražnje i povećanog pritiska na valutno sidro. Premija rizika na hrvatski rizik približava se postlehmanovskim rekordima, a deprecijacijskipritisci na tečaj kune prema euru ne jenjavaju unatoč povećanom priljevu deviza od turističke sezone. Intervencije HNB-a radi zaštite tečaja kune sužavanjem kunske likvidnosti rezultiraju porastom kamatnih stopa, najprije na tržištu novca i na instrumentekratkoročnoga državnog zaduživanja, a u perspektivi i na kredite privatnom sektoru i državne obveznice. Dakle, gospodarstvo se suočava s procikličkim kretanjima u uvjetima stagnacije BDP-a, a država s povećanjem cijene zaduživanja u uvjetima proračunskog deficita iznad 5 posto BDP-a. Zahtjev za uravnoteženje proračuna i oporavak gospodarstva neće biti ostvariv bez brzog provođenja reformi usmjerenih na smanjenje rashoda proračuna, podizanje investicijskog rejtinga i smanjenje cijene financiranja poduzeća.

U sjeni reflektora koji obasjavaju političku arenu postupno se odvija prilagodba privatnog sektora na otežanu naplatu potraživanja na domaćem tržištu. Pozitivni pomaci u vanjskoj trgovini ostvareni su uz konkurentnije cijene financiranja poduzeća, no izostala je prilagodba u području fiskalnog opterećenja cijene rada i parafiskalnihnameta. Nekonkurentna cijena rada i rigidno radno zakonodavstvo rezultiraju smanjenjem stope zaposlenosti na razinu ispod 40 posto radno sposobnog stanovništva. U drugom polugodištu povećava se cijena financiranja poduzeća iz programa državne participacije u riziku te nestaje poluga povećanja konkurentnosti kojom su podržani pozitivni procesi u prvom polugodištu. Stoga su za sprječavanje pada poslovne aktivnosti još ove godine nužne mjere za rasterećenje dohotka od rada. Budući da prostora za rasterećenje u proračunskim rezervama nema, a nedostaje i politička volja za brzom izmjenom radnog zakonodavstva, za kraj ove i početak sljedeće godine predviđamo povratak na negativne stope promjene realnog BDP-a. O brzini i odlučnosti postizborne zakonodavne i izvršne vlasti u provedbi reformi ovisi hoće li se u drugomtromjesečju sljedeće godine vratiti pozitivne tendencije.


Publikaciju RBAnalize možete pročitati na web stranicama:
http://www.rba.hr/my/research/publications.jsp?archieve=kvartalne_rba_analize&language=HR
i
http://www.limun.hr/UserDocsImages/RBAnalize%20043-2011-10-10.pdf