Ulje šafranike se u nekim zemljama koristilo kao osnovno prehrambeno ulje, umjesto suncokreta. Sadrži visoku razinu linolne kiseline (preko 70%), ali i vitamina K i E. Stoga se koristi za njegu suhe kože, ali i kod kože sklone crvenilu i proširenim kapilarama. Brže se upija od ulja suncokreta, a dobro je za njegu suhe i mješovite kože.



Želite smanjiti vlastiti rizik od bolesti srca? Stručnjaci savjetuju: tijekom 16 tjedana svakodnevno koristite ulje šafranike. Rezultati najnovijeg istraživanja su pokazali kako doza ulja šafranike (oko 2/3 čajne žličice) može poboljšati dobar kolesterol, šećer u krvi, inzulinsku osjetljivost te smanjiti upale kod pretilih žena u menopauzi koje imaju dijabetes tipa 2.

Ovo otkriće ide u prilog prethodnim studijama koje su pokazale kako ulje šafranike smanjuje abdominalnu masnoću i povećava mišićno tkivo nakon njegove 16-tjedne konzumacije.

Istraživači Sveučilišta Ohio također su ustanovili zdravstvene dobrobiti konzumacije ovog ulja: žene koje su prošle menopauzu uspjele su smanjiti obujam svoga struka uz pomoć šafranikinog ulja.





Nedavno američko istraživanje na pretilim (BMI > 30) ženama u postmenopauzi (ali mlađima od 70 god.), s dijabetesom tipa 2, pokazalo je kako svakodnevna konzumacija svega 6.4 grama polinezasićenih masnih kiselina može dovesti do drastičnih antropometrijskih promjena.

Glavne uloge pripale su konjugiranoj linolnoj kiselini (CLA) te ulju šafranike. Svakodnevni unos tih bioaktivnih masti rezultiralo je ne samo smanjenjem indeksa tjelesne mase, nego i promjenom sastava tijela. Upotrebom određenih dijagnostičkih tehnika, potvrđen je promjenjen omjer masnog i mišićnog tkiva, u korist mišićnog! Osim smanjenja masnih «zaliha» (za više od 6% u par mjeseci), između ostalog putem aktivacije adiponektina koji sagorijeva tjelesnu mast, spomenuta ulja su pokazala pozitivan učinak i na regulaciju šećera u krvi te dodatnu stimulaciju paralelno primjenjivane antilipidne i hipoglikemijske medikamentne terapije.

Izvor: American Journal of Clinical Nutrition





Za razliku od vazelina i parafina, ulje šafranike doista hrani kožu, mijenja njezin metabolizam i daje ljepši izgled

Svaki put kad se neka biljka nađe u grobu egipatskog kralja Tutankamona, dobije auru veće važnosti. Šafraniku (Carthamus tinctorius /Schmidt & Boudreaux/, Asteraceae) su stari Egipćani koristili za bojenje odjeće, ali ne znamo jesu li mogli i sanjati da će se tako "banalna" biljka toliko uzgajati izvan njihove države. Od kozmetike i prehrane, pa čak i sredstava za mršavljenje, šafranika je postala prava zvijezda mnogih industrija. Paradoks je što je u javnosti prilično nepoznata, pa je vrijeme da ispravimo tu nepravdu.

Povijest koja je krenula drukčijim smjerom

Ne znamo kad su ljudi počeli koristiti šafraniku, biljku intenzivno žutih cvjetova. Prvi sačuvani trag otkriven je na uzorcima tkanina iz egipatskih grobnica, pa je očito da se počela uzgajati prije nekoliko tisuća godina. Boja cvjetova potječe od tvari koje se nazivaju benzokinoni, a glavni kemijski spoj naziva se kartamin. Za razliku od mnogih drugih prirodnih boja na bazi spojeva antocijana, poput boja cvjetova sljeza, plodova grožđa i korijena cikle, kartamin je iznimno stabilan spoj koji ne blijedi. Najviše voli prirodni tekstil, poput vune i pamuka, a manje sintetske tekstilne materijale. Pojavom sintetskih boja upotreba sušenih cvjetova za bojanje tkanina pala je u zaborav, da bi doživjela veliku renesansu prije desetak godina, kad su se ekološka (biološka) načela prirodnije prehrane počeli seliti i u tekstilnu industriju. Kroz brojna stoljeća šafranika se uglavnom koristila kao bojilo i nijedna druga upotreba nije imala veće značenje. Moć bojanja koristila se i u kulinarstvu, gdje je šafranika zamjenjivala šafran, koji se nekoć plaćao suhim zlatom. Otud i ime šafranika, odnosno lažni šafran.


Ipak, malo po malo, uvidjele su se i druge blagodati ove biljke. Sjemenke su bogate uljem, a kako je uzgoj šafranike relativno jednostavan, počelo se intenzivno proizvoditi.


Ulje šafranike postaje nezamjenjivo

Kao i kod sjemenki suncokreta, postoje dva tipa ulja šafranike. Jedno je takozvani oleinski tip, bogat omega-9 masnom kiselinom. Vrlo je stabilan na povišenoj temperaturi, pa se koristi za prženje i kuhanje, no nutritivno i kozmetički manje je vrijedan. Drugi tip je linolni tip, bogat esencijalnom omega-6 kiselinom. Nju organizam ne može sam sintetizirati nego je moramo unositi hranom. U doba kad strah od masnog prestaje biti in, upotreba ovog tipa postala je mnogo češća. Linolni tip, osim što je nutritivno vrjedniji, nalazi svoju primjenu i u kozmetici. Već je davno došlo na vidjelo da su ulja bogata linolnom kiselinom vrijedan i vrlo svestran sastojak kozmetike. Njeguje kožu, a njezin manjak utvrđen je u vrlo različitim bolestima i tegobama - od suhe kože do akni. Ovisno i o drugim sastojcima, ulja koja sadrže linolnu kiselinu nalaze svoju upotrebu u gotovo svim kozmetičkim proizvodima. Tako je i s uljem šafranike, koje je postalo široko upotrebljavano, baš kao i daleko razvikanije bademovo ulje. Industrija je odmah pokazala veliko zanimanje i zbog njegove cijene, jer je povoljno i lako dobavljivo ulje. Omjer niske cijene i povoljnog djelovanja na kožu pokazao se kao glavni as u rukavu te drevne biljke. Za razliku od petrokemijskih dodataka kozmetici, poput vazelina i parafina, ulje šafranike doista hrani kožu, mijenja njezin metabolizam i, što nam je svima bitno - daje ljepši izgled.


Međutim, to nisu jedini skriveni aduti. Ulje šafranike nema intenzivnu boju i miris, čak i kad je hladno prešano i nerafinirano, i to mu je prednost pred sličnim uljem, kao što je suncokretovo, koje ima karakterističan, prehrambeni miris i nije popularno u kozmetici. Diskretna boja i miris učinili su ga popularnim čak i u slikarstvu, jer za razliku od tradicionalnoga lanenog ulja, ne daje pigmentima tamniju nijansu.


Danas se ulje šafranike koristi i u prehrani, premda daleko zaostaje za svojim glavnim rivalima, uljem suncokreta i soje. Intenzivno se koristi u nekim zemljama, gdje se puno i uzgaja, poput Meksika, Egipta i Kine.


Konjugirana linolna kiselina - nova moda stare biljke

Mnoga se ulja koriste u kozmetici i prehrani, tako da bismo mogli reći kako je i šafranika samo jedno u nizu. Doista, prisutnost linolne kiseline i nije tako dramatično rijetko među biljnim uljima, a i ona sama nije nikad doživjela medicinski uspjeh omega-3 masnih kiselina iz ulja poput lanenog i ribljeg. To je i potpuno logično, jer današnja istraživanja pokazuju kako nam u prehrani uglavnom ne nedostaje omega-6, nego omega-3 masnih kiselina. Stoga, paradoksalno, ulja s omega-6 masnim kiselinama smatramo potrebnijim u kozmetici nego u modernoj zapadnoj prehrani. Kad bismo već pomislili da ćemo i šafraniku žigosati znakom uobičajeno, stara je lukavica izvukla svoj zadnji fitokemijski adut i ostavila nas bez riječi.


U odnosu na druga biljna ulja, ulje šafranike sadrži veću količinu konjugirane linolne kiseline (CLA). Konjugirana linolna kiselina je u biti smjesa različitih molekula (izomera), no znanosti je počela biti zanimljiva tijekom istraživanja nutritivnih čimbenika iz hrane, koji sprječavaju nastanak tumora. Izolirana je najprije iz mesnih namirnica, a potom i iz biljnih.


No, puno tvari djeluje protiv tumora i ova bi molekula prošla nezapaženo da nije zamijećeno još jedno njezino djelovanje - smanjenje masnog tkiva u eksperimentalnih životinja te njihova preraspodjela. Debljina (pretilost) je postala ozbiljan zdravstveni problem modernih i bogatih država, pa je službena medicina tijekom posljednjih dvadesetak godina u tridesetak kliničkih studija dokazala učinak CLA na pretilost. Zamijećeno je da djeluje baš onako kako su se nadali najbolji optimisti - pomalo selektivno, uklanjajući najnezgodnije naslage na trbuhu. Zvuči kao bajka: tko nađe lijek protiv pretilosti, postaje milijarder. Ipak, kao i kod svakog lijeka protiv pretilosti, tako je i kod CLA vrlo bitna i promjena nezdravih navika, a prije svega redovita tjelovježba. Naravno, bitna je i doza. Naime, potrebno je uzeti 3,4 do 3,6 grama CLA dnevno da bi pokazala djelovanje. Nedavne kliničke studije čak su natjerale proizvođače kapsula s CLA da modificiraju doze kako bi se postigli učinci. Kao i svaka prirodna tvar, upotreba CLA nije bez kontroverzi, pogotovo jedan njezin oblik (trans-10, cis-12), koji može izazvati neželjene učinke na metabolizam šećera i masti. Srećom, ovaj oblik ne dominira u biljnom ulju šafranike.


Premda ulje šafranike sadrži CLA, nemoguće je dnevno pojesti toliko ulja da se dobije učinak mršavljenja. Štoviše, količina ulja potrebnog da se dobije potrebna dnevna količina CLA izazvala bi suprotan učinak. Ipak, to je dalo marketinšku prednost kozmetici namijenjenoj mršavljenju i rješavanju celulita, jer i male količine CLA, zajedno s drugim aktivnim tvarima, mogu biti jezičac na vagi koji će značiti razliku između uspjeha i neuspjeha. A to nam je svima bitno, zar ne?

Mudri su oni koji žele izgledati ljepše zbog ljubavi prema sebi, a ne zbog taštine. Naučimo nešto od simbolike šafranike. Njezina vrijednost stoljećima se mjerila u taštini, boji za odjeću koju nosimo izvana, a prava vrijednost otkrila tek iznutra, u skrivenim sjemenkama. Tako su i naša vrijednost i ljepota, baš poput te sjemenke, skrivene upravo iznutra.

Stribor Marković

shop.bioterra.hr