U nastojanju poboljšanja kvalitete rada sa djecom s višestrukim teškoćama, ali isto tako i u namjeri da se što bolje osposobe i njihovi roditelji , otvorena je u veljači 2000 .godine terapijska igraonica za djecu sa smetnjama u razvoju MAKA, kasnije prerasla u Maka centar. Kroz naše programe od osnutka do danas uspješno je prošlo više od 400 djece različite dobi i stupnjeva oštećenja.
Smještena na dvije lokacije, u mirnom predgrađu Velike Gorice i u samom centru, na jedan potpuno drukčiji način obuhvaća :
- program dojenačke razvojne gimnastike kroz višestruke stimulacije uz igru bazirane na Bobath konceptu
- program bazične perceptivno motoričke stimulacije potiče razvoj svjesnosti vlastitog tijela u smislu «što sam ja i koliki sam «, a isto tako i svjesnost sebe u prostoru
*djeca sa manjim cerebralnim disfunkcijama Roditelji, najčešće mladi ljudi , uglavnom nisu2) Izbor odgovarajućih zadataka koji će poslužiti stjecanju novih vještina ili učvrstiti postojeće vještine ( program bazične perceptivno motoričke stimulacije i program razvijanja motoričkih vještina )
3) Provođenje zadataka u prirodnim situacijama uvijek kada je to moguće, uz primjenu pozitivnih pedagoških mjera
4) Evaluacija opsega ili stupnja dostignuća
Rad djelatnika ide u smjeru razvoja uopćavanja i prenošenja stečenih znanja u slične situacije, kao i motiviranja za izvršenje zadanih aktivnosti, ali i uvažavanja djeteta kao aktivnog sudionika sa ciljem poticanja vlastite kreativnosti i drugih mogućnosti u ostvarivanju određenih ciljeva.
Ono čime se igraonica osobito ponosi je rad sa roditeljima. svjesni problema koje nose faktori neurorizika ( poteškoće u toku trudnoće, produženi porod, novorođenačka žutica, hipoksije, intrakranijalna krvarenja i dr ) i rizik su razvoja cerebralnih poremetnji kretanja pa i cerebralne paralize .Tek kad im je dijete ušlo u drugu godinu života, počnu pomalo shvaćati da je to njihovo dijete drugačije od ostale djece . Teško se snalaze u novonastaloj situaciji u okviru dnevnih obaveza vezanih uz uobičajene životne probleme, sada još i pojačane intenzivnom habilitacijom djeteta, a zapravo ne znaju kome bi se obratili i kuda bi najprije krenuli.
Naučiti roditelja kako će vježbati kroz igru , bez prisile i muke, savjetovati ih o nabavci adekvatnih didaktičkih igračaka i pomagala i pokazati im kako pomoći djetetu da se naj uspješnije koristi njima, dakle, educirati ih za što kompleksnije bavljenje djetetom s obzirom na njegove promijenjene sposobnosti, primarni je cilj svakog djelatnika ove
*djeca sa cerebralnom paralizom2) Izbor odgovarajućih zadataka koji će poslužiti stjecanju novih vještina ili učvrstiti postojeće vještine ( program bazične perceptivno motoričke stimulacije i program razvijanja motoričkih vještina )
3) Provođenje zadataka u prirodnim situacijama uvijek kada je to moguće, uz primjenu pozitivnih pedagoških mjera
4) Evaluacija opsega ili stupnja dostignuća
Rad djelatnika ide u smjeru razvoja uopćavanja i prenošenja stečenih znanja u slične situacije, kao i motiviranja za izvršenje zadanih aktivnosti, ali i uvažavanja djeteta kao aktivnog sudionika sa ciljem poticanja vlastite kreativnosti i drugih mogućnosti u ostvarivanju određenih ciljeva.
Ono čime se igraonica osobito ponosi je rad sa roditeljima.
Provodi se prema strogim pravilima razvojne (re)habilitacije Bobath koncepta, pomaže djeci da dostignu maksimum u svojim mogućnostima i tako razviju pozitivnu sliku o sebi, koja je najčešće produkt dobre interakcije s drugim osobama, objektima i situacijama.
- somatsku stimulaciju vodom
- radno terapeutski program usmjeren na motoriku šake i ruku
- rad na razvoju motorike faciooralnog trakta ( problemi hipersalivacije, hranjenja, govorne motorike i estetike lica)
- stimulaciju kroz razne likovne i glazbene igre , komunikaciju putem gignol igračaka , logičkih igara , igara prepoznavanja , matematičkih i konstrukcijskih igara modelom poticanja zamjećivanja , razvoja i razumijevanja govora , društvenosti i socijalizacije… - program razvijanja motoričkih vještina;Zadaci koji se postavljaju pred djecu uključenu u program igraonice , bitno se ne razlikuju od onih koji bi bili postavljeni pred njihove vršnjake bez teškoća , ali stupanj njihovog savladavanja s obzirom na opseg i kvalitetu dostignuća, ovisit će prvenstveno o vrsti i težini oštećenja , dobi djeteta i faktorima stimulacije djeteta .
Svi habilitacijski programi provode se strogo individualno, dok se support programi mogu provoditi u grupi do najviše 5-ero djece i njihovih roditelja.
Da bi dijete bilo u stanju relativno dobro udovoljiti određenim zahtjevima, dostići određeni stupanj slobode i odgovornosti, u igraonici se nastoje stvoriti adekvatne situacije za učenje preko nekoliko faza :
1) Određivanje sadašnje razine funkcioniranja djeteta u pojedinim razvojnim područjima, što se bilježi na posebnim obrascima evaluacije stanja i prema kojima se sastavlja habilitacijski program ( evaluacija stanja i izrada habilitacijskog programa )2) Izbor odgovarajućih zadataka koji će poslužiti stjecanju novih vještina ili učvrstiti postojeće vještine ( program bazične perceptivno motoričke stimulacije i program razvijanja motoričkih vještina )
3) Provođenje zadataka u prirodnim situacijama uvijek kada je to moguće, uz primjenu pozitivnih pedagoških mjera
4) Evaluacija opsega ili stupnja dostignuća
Rad djelatnika ide u smjeru razvoja uopćavanja i prenošenja stečenih znanja u slične situacije, kao i motiviranja za izvršenje zadanih aktivnosti, ali i uvažavanja djeteta kao aktivnog sudionika sa ciljem poticanja vlastite kreativnosti i drugih mogućnosti u ostvarivanju određenih ciljeva.
Ono čime se igraonica osobito ponosi je rad sa roditeljima. Roditelji, najčešće mladi ljudi , uglavnom nisu svjesni problema koje nose faktori neurorizika ( poteškoće u toku trudnoće, produženi porod, novorođenačka žutica, hipoksije, intrakranijalna krvarenja i dr ) i rizik su razvoja cerebralnih poremetnji kretanja pa i cerebralne paralize .Tek kad im je dijete ušlo u drugu godinu života, počnu pomalo shvaćati da je to njihovo dijete drugačije od ostale djece . Teško se snalaze u novonastaloj situaciji u okviru dnevnih obaveza vezanih uz uobičajene životne probleme, sada još i pojačane intenzivnom habilitacijom djeteta, a zapravo ne znaju kome bi se obratili i kuda bi najprije krenuli.
Naučiti roditelja kako će vježbati kroz igru , bez prisile i muke, savjetovati ih o nabavci adekvatnih didaktičkih igračaka i pomagala i pokazati im kako pomoći djetetu da se naj uspješnije koristi njima, dakle, educirati ih za što kompleksnije bavljenje djetetom s obzirom na njegove promijenjene sposobnosti, primarni je cilj svakog djelatnika ove terapijske igraonice.
Bazirajući se na Denhoff-ovom okviru dobre prilagodbe roditelja djeteta sa cerebralnim poremetnjama kretanja (prema Shapiro 1983 ), radom sa roditeljima nastoji se postići:
1) Prihvaćanje dijagnoze
2) Razumijevanje razvoja djeteta
3) Razvoj odnosa u obitelji koji pružaju toplinu i sigurnost
4) Poticanje samo pomoći
5) Razvoj inicijativnosti u planu tretmana
6) Razvoj povjerenja u profesionalce
Takozvanim « principom usmjerenim na obitelj « roditelji se maksimalno uključuju u tretman, pruža im se potrebna podrška i osiguravaju informacije vezane uz napredovanje njihovog djeteta, kako bi se što više utjecalo na njihovu motiviranost, ali isto tako i smanjili negativni osjećaji koji se kod roditelja javljaju vezano uz rehabilitacijski centar koji pohađa njihovo dijete. Razvojem pozitivnog stava, a samim time i razvojem većeg zadovoljstvom samim centrom, zbog mogućnosti da se kvalitetnim pristupom zaista pomogne i djeci i roditeljima djelatnici igraonice u svakom trenutku zrače terapijskim optimizmom, u najboljoj namjeri da pomognu i djeci i roditeljima da se što bolje osjećaju i što sigurnije nose sa svim životnim izazovima.
Programe vode viši fizioterapeuti specijalno osposobljeni za rad sa cerebralno oštećenom djecom u suradnji sa prof. defektologom .
Dio smo savjetodavnog tima portala www.dijete.net iz područja teškoća u razvoju, kao i stručnog tima besplatnog časopisa Ministarstva zdravstva
« Mamino sunce « namijenjenog trudnicama i majkama sa dojenčadi i malom djecom, također iz područja dječje neurorehabilitacije.
U oba projekta sudjelujemo besplatno !
